Jadranski naftovod d.d. izgrađen je 1979. godine kao međunarodni sustav transporta nafte od luke i Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u jugoistočnoj i srednjoj Europi.
Tijekom četiri desetljeća poslovanja JANAF se pozicionirao kao strateška nacionalna kompanija i ključni partner u transportu i skladištenju nafte i naftnih derivata u ovom dijelu Europe. JANAF-ov transportno-skladišni sustav sastoji se od više prihvatno-otpremnih terminala i prostora za skladištenje na terminalima Omišalj, Sisak, Virje, Slavonski Brod i Žitnjak-Zagreb.
Trasa naftovoda ukupne dužine 631 km, s pravcem od Omišlja prema Sisku koji se dalje grana u dva smjera prema Virju i Mađarskoj te prema Slavonskom Brodu i Srbiji, nastavlja se na glavne dobavne pravce i rafinerije u središnjoj i jugoistočnoj Europi.
Foto: Janaf
JANAF je partner većini domaćih i inozemnih naftnih kompanija i rafinerija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Gotovo 50% prihoda iz skladištenja nafte i naftnih derivata JANAF ostvaruje u jakoj konkurenciji na međunarodnom tržištu, pružajući usluge za velike naftne kompanije, poput Glencore-a, BP-a, Vitol-a, Petraco-a, Litasco-a, MOL-a, INA-e, Croduxa te hrvatske Agencije za ugljikovodike.
Rast prihoda
Premda su na globalnom naftnom tržištu i dalje prisutni poremećaji uzrokovani pandemijom koronavirusa, JANAF je u prvom kvartalu 2021. godine zabilježio rast prihoda, što je nastavak uspješnog poslovnog ciklusa iz 2020. koja je zabilježena kao najbolja u povijesti poslovanja tvrtke. Unatoč reputacijskim i valutnim rizicima, poslovanje je raslo u oba ključna segmenta, u transportu i osobito u skladištenju, koje čini gotovo polovicu prihoda koji se ostvaruje na inozemnom tržištu.
Započet proces transformacije
U JANAF-u će i ove godine nastaviti s modernizacijom skladišno-naftovodnog sustava, izgradnjom fotonaponskih elektrana, realizacijom projektiranja sustava derivata na Terminalu Omišalj, a pokrenut je i projekt zamjene dijela cjevovoda na trasi Sisak-Slavonski Brod. Ipak, najznačajniji posao tek predstoji jer je JANAF po uzoru na brojne svjetske naftne kompanije, započeo s procesom transformacije u energetsku kompaniju.
Pokrenuta je izrada dugoročne razvojne strategije s vizijom poslovanja do 2050. godine koja će uključiti diverzifikaciju poslovanja u zelenu ekonomiju i niskougljičnu energetsku tranziciju temeljenu na smjernicama energetske strategije Vlade Republike Hrvatske i Zelenog plana Europske unije.
Razmatra se investiranje u razvoj vjetroelektrana i solarnih elektrana te u druge kompatibilne i profitabilne nenaftne djelatnosti, poput IT sektora, područja geotermalne energije i razvoj skladištenja energije, što će, uz jačanje temeljne djelatnosti, omogućiti sigurno i stabilno poslovanje JANAF-a u idućih nekoliko desetljeća.
Diverzifikacija poslovanja prema zelenim ekonomijama i transformacija u energetsku kompaniju osnažuju JANAF kao nezaobilazni energetski čimbenik u Europskoj uniji i ovom dijelu Europe.
