Novi predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo u prvom intervju nakon što je dobio povjerenje za četverogodišnji mandat najavljuje brzinu u realizaciji Strategije Pošta 2022.

Uključuje to iskorak i na nova tržišta razvojem logističkih kapaciteta, cilj je regionalnu ekspanziju, samostalno ili u suradnji s partnerima, dok će za to poslužiti i započeta gradnja sortirnog cenra u Velikoj Gorici. Posrijedi je najveća kapitalna investicija Pošte za koju Čulo vizionarski navodi da će utjecati i na logistički razvoj ne samo Hrvatske pošte, nego i cijele zemlje.

Doznaje se da HP planira širenje poslovanje u sklopu čega pregovarate navodno s DHL-om. Možete li to potvrditi, odnosno pojasniti?
Upravo ovih dana dogovaramo da Pošta postane DHL-ov ekskluzivni partner u Hrvatskoj, što ne znači da on odlazi s našeg tržišta, već da ćemo za jedan segment paketskog biznisa biti njihov ekskluzivni partner. Dnevno imamo oko milijun pošiljaka svih vrsta, radimo posao velikih brojki, visoko radno intenzivan s visokom kvalitetom usluge, tj. iznad onog što regulator traži i to kad je riječ o naših 3000 poštara kao i za usluge na šalterima.

Strategija je kratko vrijeme u provedbi, no jesu li vidljivi rezultati?
Potrudili smo se kako bi se u što kraćem razdoblju pokazalo da ona nije samo slovo na papiru, a potvrda su započeti novi projekti. Među inima to je i projekt Digitalni poštar koji smo pokrenuli u kratkom roku, nakon šest mjeseci intenzivnih priprema. O njemu se dugo govorilo, no danas ima jasni dinamički plan. Najprije je krenuo kao pilot-projekt u Varaždinu, potom ide u šest županija oko Zagreba, to uključuje Sisak, Karlovac, Bjelovar, Koprivnicu, Čakovec i Varaždin, tako da će do kraja prve polovice 2018. svaki poštar imati pametni telefon s aplikacijom koja će mu postati sastavni dio načina obavljanja posla. Drugi primjer je već dobro vidljiva izgradnja novog sortirnog centra u Velikoj Gorici, gradilišta koje smo otvorili netom uoči lokalnih izbora. U dijelu medija komentirao se kao populistički potez državne tvrtke, no ubrzo se pokazalo da to nije tako jer su radovi u punom jeku te će projekt biti gotov krajem 2018.

Tom je projektu Pošta težila godinama, što se vremenski preklapa i s vašim atipičnim karijernim razvojem budući da niste klasični menadžer, već ste do ove funkcije krenuli od posla na šalteru. Kako doživljavate taj zadatak realizacije kapitalne investicije u dvije faze u iznosu od oko 350 milijuna kuna?
Ponosan sam. Sebe nazivam starim poštarom. U Pošti radim 20 godina i oduvijek se razgovaralo o potrebama za novim logističkim kapacitetima. Još 2010. smo dobili zemljište od države, a sad smo projekt i pokrenuli. Uvjeren sam da ću tijekom mandata imati priliku i zatvoriti to gradilište. Do zime će cijeli objekt biti pod krovom, a do kraja 2018. u nj će se useliti proizvodnja, znači između tisuću i pol i dvije tisuće ljudi iz Branimirove i Harambašićeve. Doći će strojevi za sortiranje pisama i paketa te vozni park od  800 vozila.

Kada je na redu nabava strojeva?
Već smo pokrenuli postupak nabave, i prošli ponedjeljak dobili smo prvi od šest strojeva nove generacije za sortiranje pismovnih pošiljaka koji se instalira u Splitu. Nismo htjeli čekati useljenje u novi centar, a požurili smo jer su postojeći strojevi dosta stari te su jedan od većih rizika u poslovanju, pa njihovom implementacijom to i rješavamo. Vrlo brzo ćemo raspisati i tender za strojeve za sortiranje paketa koji su većih dimenzija i složeniji, a koje ćemo instalirati u novi sortirni centar odmah po izgradnji. Vrijednost šest navedenih strojeva iznosi 62 milijuna kuna plus PDV, a za paketski između 6 i 8 milijuna eura, što se sad matematički izračunava i važe kao na apotekarskoj vazi. Nakon što automatizaciju kompletiramo u jednom centru bit ćemo znatno efikasniji.

Kako će to utjecati na poslovanje s obzirom na to da navodno prostor za rast cijene nema?
Naše tržište je najjeftinije u paketnoj dostavi, kako u okruženju, tako i u Europi, i vjerujem da će se svi distributeri složiti da su naše cijene nerealno niske: pisma se u Hrvatskoj nose za 40 do 50% po nižim cijenama nego u Europi, a slično je i kod paketa. Rezultat je to oštre konkurencije – ovdje su svi svjetski igrači. Zato smo zadnjih godinu, dvije znatne napore uložili u dizanje efikasnosti. A da je tako govore rezultati koje smo postigli u posljednje vrijeme jer poslujemo profitabilno. EBIDTA je za 2016. bila 12,5%, dok je projekcija za 2017. godinu da će biti na razini od 14%. Dakle, u 2017. ćemo ostvariti i nešto kvalitetniji rezultat iz operativnog poslovanja nego lani.

S obzirom na Poštin dominantni položaj s više od 90% na tržištu pismovnih pošiljaka, što predviđate u pogledu paketskog poslovanja, kako tržišnog udjela, tako vezano i za konsolidaciju tržišta?
Postojeće stanje na tržištu paketa gdje je profitna margina vrlo niska neće još dugo opstati. Očekujemo da će u tom segmentu naš tržišni udjel rasti, jer ćemo puno sredstava i vremena uložiti u razvoj paketskog poslovanja. Naš je udio danas, ako uzmemo u obzir i pakete do 2 kilograma, oko 28%, a Pošta u paketskom poslovanju raste brže od tržišta. U predstojećem razdoblju slijedi naš razvoj kojim će se pokazati da većini operatera ovdje neće biti lako biti našom konkurencijom. No, potrebna nam je nova infrastruktura za ozbiljni rast, a nakon toga se može očekivati minimalno 40%-tni tržišni udjel, obzirom na to da imamo i kapacitete za to i potencijale. Centar u Velikoj Gorici će biti jedini gdje će se strojno sortirati paketi – desetak tisuća njih na sat, no on nije jedini. Sljedeće godine počinjemo raditi i novi centar u Rijeci, u Zadru smo već uredili lokaciju koja zadovoljava sve kriterije za jači razvoj logističkog poslovanja, dok smo u Osijeku pri kraju investicije.

Kakva su vaša predviđanja oko rasta efikasnosti?
Sudeći po trendovima naš potencijal leži u paketnom dijelu poslovanja. Činjenica je da količine paketa rastu zbog rasta e-trgovine. Zahvaljujući našim investicijama efikasnost će nam drastično rasti – s istim brojem ljudi radit ćemo znatno više, a nama stoga nije niti cilj smanjivati broj ljudi. U zadnjih šest mjeseci imali smo i nova zapošljavanja upravo zbog većeg obima posla u gotovo svim segmentima, tako da danas imamo oko 9700 zaposlenika. Konstantno nam trebaju novi ljudi, a iz administracije smo njih 100-tinjak premjestili u operativu. To je smjer kojim idemo. S mrežom od 1016 poštanskih ureda imamo komparativnu prednost, a što koristimo kao našu snagu. Ozbiljan  smo partner mnogih kompanija, a potrudit ćemo se i kroz strateški dio da budemo kvalitetni partner državi tako da dobar dio svog administrativnog poslovanja prema građanima ona može pružiti preko naših šaltera.

Kakva su iskustva s takvim pilot-projektom u pet županija u suradnji s HZMO-om, a prema kojem građani mogu predati zahtjeve za ostvarivanje prava kod HZMO-a? Planirate li nove projekte komunikacije građana i države kao vlasnika HP-a?
Iako smo još uvijek u pilotu, vjerujem da će iskustvo nakon pilota biti dobro, a voljeli bismo ući u određenu suradnju i sa HZZO-om. Svakako ćemo nastojati zadržati naše urede što je više moguće tako da budu mjesto okupljanja za aktivnosti prema državi. Građani od ranije mogu tako podnositi zahtjeve i za otočke iskaznice, što je također naš projekt koji je jako dobro sjeo na tržište jer su ljudi navikli ići u Poštu. Naša je prednost i dostupnost na cijelom teritoriju RH te dnevni kontakt s korisnicima.

Što biste izdvojili iz non core biznisa kao konkretne ciljeve?
Kako će neminovno i taj dio poslovanja također rasti mogu navesti da usluga EvoTV daje dobre rezultate nakon zaokreta koji smo napravili s novim modelima za povećanje broja korisnika, a uz istovremeno smanjenje troškova. Nakon izvjesne stagnacije, u zadnjih šest mjeseci krenuli smo u restrukturiranje projekta EvoTV i trenutačno smo treći na tržištu. No naš je potencijal velik jer smo kroz naše partnere omogućili bolju dostupnost usluge, a istodobno pokrili oko 93% teritorija tako da ne trebate internet da biste koristili EvoTV. Percepcija o toj usluzi još nije dovoljno dobra, i tu nas čekaju dodatna ulaganja, ali unatoč tome očekujemo da ćemo do kraja godine dostići više od 70.000 korisnika. Cilj nam je i da HP Produkcija, naša tvrtka kći do 2019. uspostavi optimalan organizacijski i poslovni model.

Koliko će digitalizacija, prema vama, dalje utjecati na poslovanje Pošte?
Pošta će biti dio digitalizacije cijelog društva. Nikakvu opasnost za nas ne vidimo, obzirom na to da, primjerice, i e-trgovina ima potrebu za fizičkim oblikom obavještavanja. Za ilustraciju može poslužiti primjer SAD-a gdje je nakon krize količina pismovnih pošiljaka rasla, što je uzrokovalo potrebe kompanija za ulaganjima u direktni marketing kao osnovu daljnjeg rasta. Očekujemo da će taj proces krenuti i ovdje kroz veći udjel fizičkog oblika reklame pa je moguć i ozbiljan rast kroz naš novi proizvod Pametna pošta koji smo praktički već razvili. Ponudit ćemo klijentima proizvod koji će odgovoriti na njihove potrebe za građenjem tržišne niše za njihove proizvode. Nekoliko takvih pilot-projekata smo već napravili te proučavamo povratne informacije koliki je rast pošiljaka od Pametne pošte. Slijedi spoj Digitalnog poštara i Pametne pošte, koji će kao proces trajati, a pokazat će koliko znamo i kako ćemo kapitalizirati znanje kroz pružanje mogućnosti da kroz nas poslovni subjekti imaju mogućnost ostvariti korist boljim pozicioniranjem na tržištu. Bit ćemo im pravi partner.

Koliko je za zacrtane strateške ciljeve bitan razvoj kompanijske kulture i kad kreće projekt Akademije znanja HP?
Taj program pokrećemo ove jeseni, a prvi polaznici su iz menadžmenta Pošte. Imamo tehnološka znanja koja moraju svi poznavati tako da ćemo jedini druge educirati. Akademija je temeljno zamišljena za razvoj core poslovanja tako da se kvaliteta usluge digne na još viši novo. Cilj je razvijanje i osnaživanje temeljnih znanja, uz poznavanje šire slike procesa rada unutar tvrtke, što će poslužiti i za educiranje kandidata za rukovoditelje. Uz to, paralelno će se raditi i na jačanju takozvanih soft skillsa.  Riječ je o minimalno šestomjesečnoj edukaciji, izdavat će se certifikati, uz recertificiranje svake treće godine tako da temeljem standardizacije naši radnici budu zadovoljni s rukovoditeljima. 

Izlazak na burzu traži pripremu

Smatrate li umjesnim nastavljanje priče o IPO-u, tj. kakvo je značenje činjenice da ga Strategija ne spominje?
O IPO-u sam nekoliko puta govorio izražavajući stajalište odgovarajući na to pitanje, a nismo ga stavili u Strategiju iz jednostavnog razloga. Naime, IPO, kao izlazak na burzu, zahtijeva detaljnu pripremu, a prije svega dogovor s vlasnikom.