Strukturne reforme općenito napreduju vrlo sporim tempom. Investicijska klima je i dalje narušena zbog regulatornog tereta i brojnih parafiskalnih poreza. Tržište rada je i dalje jako rigidno, s niskom stopom zaposlenosti i participacijom koje su se dodatno smanjile tijekom recesije.

U fiskalnom području uloženi su ograničeni napori da se zadrži rastući deficit i poveća učinkovitost javne potrošnje. Socijalni transferi su i dalje visoki te nisu dobro ciljani, a mnoga poduzeća u državnom vlasništvu i dalje primaju državnu potporu kroz izravne i neizravne subvencije i jamstva. Za postizanje srednjoročne fiskalne održivosti ključni izazov ostaje poboljšanje proračunskog procesa i discipline, kao i poboljšanje učinkovitost javne potrošnje.” Iako bi to lako mogao biti sažetak jednog od dokumenata Hrvatske udruge poslodavaca u kojima upozoravamo na ključne domaće gospodarske probleme koji se hitno moraju početi rješavati, ovo je citat iz teksta ocjene Europske komisije (EK) hrvatskoga Pretpristupnog programa (PEP) od 2011. do 2013. godine, koja je objavljena prije nešto više od tjedan dana.

Komisija je aktualni trogodišnji program reformi koji je izradila hrvatska Vlada prozvala zbog nedostatka vizije i strategije u rješavanju izazova u ključnim politikama. Nadalje, Komisija upozorava da PEP nema jasno definirane ciljeve politika, konkretne mjere i vremenski okvir za provedbu, ali i da ne adresira postojeće nedostatke u cjelokupnom poslovnom okruženju uključujući slabosti u regulatornom okviru i neučinkovitost u javnoj upravi. Unatoč snažnoj i jasnoj poruci i kritici domaće ekonomske politike iz Bruxellesa, nitko od naših političara se na ocjenu PEP-a nije osvrnuo. To nas je u HUP-u dodatno zabrinulo, nažalost ne i iznenadilo, jer pokazuje da je politička elita u borbi za vlast i dalje posve gluha na sve glasnija i ozbiljnija upozorenja koja stižu od svih relevantnih i ozbiljnih institucija, organizacija i pojedinaca o neodrživosti lošeg trenda u našim javnim financijama te o opasnosti gospodarskog nazadovanja Hrvatske u odnosu na regiju.

Uloga medija
Predizborna retorika svih najvećih stranaka ponovno se rasplinjuje u raznim smjerovima i izbjegava se koncentrirati na trenutno ključnu stvar o kojoj ovisi budućnost građana, a to su gospodarstvo i gospodarski oporavak. HUP je svojim usporednim analizama upravo nastojao skrenuti pozornost javnosti i političara, na temu svih tema – gospodarstvo. I ovdje, ponavljam, gospodarski rast jedini može generirati prijeko potrebne nove investicije, nova radna mjesta, pokrpati rupe u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, smanjiti rupu u državnom proračunu, povećati plaće i preokrenuti sadašnji trend udaljavanja od standarda života u Europskoj uniji. Predizborna kampanja je u punom zamahu i političke elite u javnosti konstantno negiraju ili barem ignoriraju najveće gospodarske probleme, posebno loše stanje državnih financija i minoriziraju potrebu za nužnim dubokim reformama. Također nas je iznenadilo i zabrinulo to što su poruke Europske komisije u potpunosti ignorirali svi domaći mediji. Mediji, bombardirani s jedne strane raznim predizbornim vratolomijama predstavnika političkih stranaka, a s druge strane razvojem događaja u važnim sudskim procesima, trenutačno igraju ulogu pukog izvjestitelja s političke i sudske pozornice. Nažalost, sve manje upozoravaju na ključne probleme hrvatskog društva i sve ih manje objektivno “seciraju” što je u ovoj zadnjoj etapi prilagodbe domaćega gospodarstva i društva na ulazak u Europsku uniju od presudne važnosti.

Gotovi recepti
Nama su sada doista potrebne duboke reforme i mediji imaju jednu od glavnih ulogu u osvješćivanju te činjenice. Komisija je u ocjeni PEP-a pozvala na brzu i učinkovitu provedbu strukturnih reformi u područjima kao što su privatizacija i restrukturiranje korporativnog sektora, tržište rada, poslovno okruženje, socijalna zaštita, obrazovanje i javna uprava. To znači da trebamo preispitati čitav postojeći društveni okvir, o čemu je govorio i HUP-ov prijedlog mjera. Autističnost i ignoriranje neće riješiti probleme jer odgađanjem njihova rješenja samo ćemo ih dodatno potencirati i otežati suočavanje s njima. Sada je vrijeme da iskoristimo situaciju u kojoj razvijene europske zemlje naveliko izrađuju planove štednje, režu potrošnju i mijenjaju ekonomsku politiku u smjeru jačeg poticanja poduzetnika. Sreća je u nesreći što možemo slijediti gotove recepte. A hoće li nam pritom trebati pomoć MMF-a posve je irelevantno.

I s MMF-om i bez njega morat ćemo povući poteze o kojima govori i Komisija u ovoj ocjeni PEP-a. A na to već neko vrijeme upozoravaju i Svjetska banka, međunarodne kreditne agencije, ali i mnogobrojni inozemni i domaći stručnjaci. Dakle, to je neminovno, pitanje je samo hoćemo li pametnom ekonomskom politikom upravljati tim procesima kako bismo minimizirali troškove ili će nam se svi problemi odjednom srušiti na glavu i izazvati dugogodišnju depresiju. A na to pitanje mogu odgovoriti samo političari. Nadamo se da će nova Vlada biti odgovorna, konkretna i hrabra u provedbi ekonomske politike oko koje zapravo nema upitnika što treba raditi, gdje je sada i Bruxelles skrenuo pozornost na nužne promjene. Mnogo više odgovornosti i hrabrosti očekujemo i od novog saziva Hrvatskog sabora jer će za uspjeh reformi biti nužan širi društveni konsenzus koji moraju potaknuti upravo političari.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“