U cilju što boljeg uvida u rizike koje nosi kombinacija visoke inflacije i rastućih kamatnih stopa, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) jučer je objavilo odluku o pokretanju ad hoc prikupljanja podataka o tzv. kamatnom riziku u knjizi banke (IRRBB). Novo nadzorno izvješćivanje obuhvatit će kreditne institucije koje već sudjeluju u studijama kvantitativnog učinka, a cilj je da se na taj način unaprijede alati za praćenje rizika koji u bankarskom sektoru proizlaze iz promjena kamatnih stopa.

Načelno, porast kamatnih stopa s vremenom može povećati i probleme u otplatama kredita. Ne čudi stoga ni što je u ocjeni prijenosa pooštravanja monetarne politike na šire uvjete financiranja vodstvo Europske središnje banke u posljednjoj izjevi navelo kako su i standardi odobravanja kredita na području eurozone dodatno pooštreni jer su “banke sve zabrinutije zbog rizika kojima su njihovi klijenti izloženi i sve su manje sklone preuzeti te rizike”.

Udar Giorgie Meloni

Hladan tuš za talijanske banke: Uveli im porez na rekordne dobiti – i to od 40 posto

Istodobno, potkraj prošlog tjedna objavljeni su i najnoviji podaci o kamatnim stopama banaka banaka u europodručju. U najkraćem, i u lipnju su u novougovorenim kreditnim i depozitnim poslovima banaka kamate u prosjeku porasle, a u Hrvatskoj su uglavnom oko prosjeka ili nešto ispod njega, s tim da su one na depozite stanovništva gotovo najniže u usporedbi s ostalim članicama. Ukratko, i dalje vrijedi više puta ponovljena tvrdnja o slabijem intenzitetu prijenosa rasta ključnih kamata ECB-a na kamate banaka u Hrvatskoj.

Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite nefinancijskim poduzećima u eurozoni porasla je za 0,22 postotna boda, na 4,79 posto. Istodobno, gotovo jednako povećanje (za 0,21 bod) bilježi se i u Hrvatskoj, čime je prosječna kamatna stopa za kredite poduzećima dosegnula 4,76 posto. Raspon među članicama inače seže od nizozemskih 4 posto do preko 6 posto u baltičkim zemljama.

Pritom treba imati na umu da na mjesečne oscilacije utječe i struktura ukupno odobrenih kredita u smislu udjela onih s višom odnosno nižom kamatnom stopom. Zato se i mnogi domaći poduzetnici koji su nedavno tražili financiranje neće prepoznati u navedenom prosjeku. U tom kontekstu u HNB-u su, primjerice, komentirajući svibanjske podatke napomenuli kako je ukupni prosjek za taj mjesec pokazao blagi pad, ali kad se isključi utjecaj promjene strukture novoodobrenih kredita (konkretno, veći udjel onih za obrtna sredstva), i u tom mjesecu bio je vidljiv porast troška financiranja poduzeća.

Kao i na strani kredita, i prosječne kamate na prvi put oročene depozite korporativnog sektora na razini prosjeka eurozone u lipnju su porasle: sa 2,96 na 3,16 posto. I u Hrvatskoj su ih banke u lipnju u prosjeku plaćale više nego mjesec prije, ali prosječna za nove depozite poduzeća time je porasla na 2,52 posto (mjesec prije 2,34).

U odnosu na sredinu prošle godine, odnosno vrijeme prije početka ECB-ova ciklusa rasta ključnih kamatnjaka, to je porast za 245 baznih bodova, no i lipanjska prosječna stopa osjetno je ispod prosjeka; nižu su prema najnovijim podacima imale samo četiri članice eurozone, dok na nova oročenja poduzećima najviše plaćaju francuske banke (3,6 posto).

Novi krug subvencioniranja

Kad je riječ o prvi put oročenim depozitima u poslovanju sa stanovništvom, Hrvatska je u lipnju s prosječnom kamatom od 1,07 posto zauzela samo začelje ljestvice europodručja. Mjesec prije na nove depozitne poslove sa stanovništvom prosječna je stopa bila čak nešto viša (1,25 posto) i začelje su držale Slovenija i Cipar. Istodobno, prosječna kamatna stopa na razini eurozone u lipnju je za nova oročenja fizičkih osoba dosegnula 2,70 posto (nakon 2,47 u svibnju), pri čemu je npr. u Francuskoj, Italiji, Belgiji ili Estoniji bila iznad 3 posto. Od sredine prošle godine do sredine ove ECB je ključne kamatne stope povećao za 400 baznih bodova, pa ispada da je na kamatne stope na nova oročenja stanovništva u godinu dana prijenos bio manji od četvrtine.

No, istodobno su i kamate na kredite stanovništvu u RH također među nekoliko najnižih u eurozoni. Osim nižeg troška izvora financiranja (ponajprije, dakle, depozite), na to utjecaj ima i novi krug državnog subvencioniranja stambenih kredita koji je povećao iznose ugovorenih stambenih kredita i blago smanjio prosječnu kamatnu stopu na kredite stanovništvu. Jer, kako podsjećaju u HNB-u, subvencionirani stambeni krediti obično se odobravaju uz nižu kamatnu stopu od tržišnih prosjeka.

Nakon što je u svibnju na stambene kredite prosječna kamata više-manje ostala na razini oko 3% i u lipnju je zabilježen tek mali pomak, s tim da visina kamatnih stopa na te kredite ovisi i o razdoblju ugovaranja fiksne kamatne stope. Prosjek eurozone za nove stambene kredite porastao je u lipnju sa 3,58 na 3,70%. Koji je rezultat kretanja aktivnih i pasivnih kamatnih stopa pod utjecajem stezanja monetarne politike ECB-a u Hrvatskoj u smislu kamatne marže?

Zaoštravanje monetarne politike očito je preokrenulo višegodišnju tendenciju smanjenja neto kamatne marže.

Povremene oscilacije

Neto kamatna marža hrvatskih banaka u posljednja dva desetljeća uglavnom se smanjivala, uz povremene oscilacije. I posljednjih je nekoliko godina, podsjećaju u HNB-u, bila pod zamjetnim pritiskom pada kamatnih stopa na kredite, dok su se kamatne stope na izvore sredstava približile nuli, a to je ograničilo prostor za uštede na kamatnim troškovima.

“Zaoštravanje monetarne politike ESB-a do sada se snažnije prelilo na aktivne nego na pasivne kamatne stope pa je profitabilnost banaka početkom ove godine snažno porasla unatoč uglavnom kratkoročnim izvorima (većinom prekonoćnim depozitima na transakcijskim računima) i dugoročnim kreditima kućanstvima i poduzećima, što u načelu omogućava brže prelijevanje rasta kamatnih stopa na kamatnih trošak nego na kamatni prihod”, objašnjavaju u središnjoj banci.

Porast neto kamatne marže usko je povezan, naravno, i s prihodima koje banke ostvaruju od prekonoćnih depozita kod HNB-a na koje se trenutačno obračunava kamatna stopa od 3,75, što u uvjetima visoke likvidnosti banaka znatno doprinosi njihovoj profitabilnosti. U konačnici im je marža u promatranih godinu dana porasla s 1,93 na 2,62 posto.