rocijenjena vrijednost kompanija sustava Agrokor koja je raspoloživa za vjerovnike tih društava kreće se ukupno u rasponu od 1,8 do 3,8 milijardi eura, navodi se u u najnovijem dokumentu izvanredne uprave objavljenom na internetskim stranicama Agrokora.
Agrokor je u srijedu objavio dva dokumenta – Vodič kroz model namirenja (Entity Priority Model, EPM) i Set sažetih informacija sukladno Pravilniku o korištenju informacija Privremenog vjerovničkog vijeća.
EPM predstavlja vodič kroz model namirenja, čija je svrha utvrđivanje tražbina dionika i stopa njihovog namirenja od svakog društva u sustavu Agrokor koji je pod izvanrednom upravom.
Model namirenja utvrđuje distributivnu odnosno raspodjeljivu vrijednost svakog društva te prava, redoslijed namirenja i prirodu svake tražbine, a objavljeni vodič na 10 stranica tumači postavke tog modela.
Set sažetih informacija, također na 10 stranica, sadrži informacije koje predstavljaju temelj na kojem je izrađen model namirenja te će omogućiti informiranje dionika za predstojeće razgovore o raspodijeli vrijednosti.
Izvanredna uprava pritom ističe da je većina objavljenih informacija preliminarna i podložna značajnim promjenama tijekom nastavka pregovora o nagodbi s predstavnicima vjerovnika.
Najnoviji materijal po prvi put donosi sažetu procjena vrijednosti kompanija iz sustava Agrokor.
Procijenjena vrijednost kompanija sustava Agrokor koja je raspoloživa za vjerovnike tih društava kreće se ukupno u rasponu od 1,8 do 3,8 milijardi eura, navodi se u Setu sažetih informacija.
Procijenjena vrijednost za svaku od kompanija izražena je u rasponu najniže i najviše procijenjene vrijednosti, a naznačeno je i kako zbog vrijednosti kapitala u ovisnim društvima, vrijednosti non core imovine i namirenja međukompanijskih zajmova, raspoloživa distributivna vrijednost za vjerovnike može biti i veća od prikazanih vrednovanja.
Najviše se pritom procjenjuje vrijednost Mercatora, koji nije pod izvanrednom upravom, i to između 763 milijuna i 1,47 milijardi eura.
Slijedi Jamnica, s procijenjenom vrijednosti između 393 i 577 milijuna eura, potom Ledo, između 224 i 348 milijuna eura, Belje, između 150 i 368 milijuna eura te Konzum, između 140 i 336 milijuna eura.
Set sažetih informacija koje su stavljene na uvid vjerovnicima donosi i prikaz buduće pro-forma korporativne strukture tzv. Nove grupe. Naime, ističe se, značajan korak u razduživanju postojećeg poslovanja i postizanju njegove održivosti u budućnosti je pretvaranje duga nastalog prije otvaranja postupka u kapital i strukturno subordinirane dužničke instrumente. Stoga materijal sadrži kratki prikaz nove holding strukture, čiji će konačni vlasnici biti vjerovnici tražbina nastalih prije otvaranja postupka.
Do 530 milijuna eura tražbina ne bi se otpisalo
Na temelju trenutno dostupnih informacija, izvanredna uprava objavila je i detaljnije procjene kapitalne strukture Agrokora nakon restrukturiranja po kompanijama.
Preliminarno se procjenjuje da do 530 milijuna eura tražbina nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave ne bi bilo podvrgnuto otpisu te bi bilo ponovno utvrđeno u novoj grupi nakon restrukturiranja.
Pritom se naglašava da su procijenjeni iznosi preliminarni te da se temelje na trenutnoj pretpostavci da je vrijednost zaloga barem jednaka vrijednosti tražbine za svaku osiguranu tražbinu.
S obzirom da su procjene vrijednosti zaloga u tijeku, trenutne procjene osiguranih tražbina koje neće biti podložne otpisu, i stoga će biti ponovno utvrđene, mogle bi se materijalno izmijeniti na temelju rezultata procjena vrijednosti, kaže se u materijalu.
Dio objavljenog sadržaja mjerodavnih informacija su i iznosi koji su ovisnim društvima prosljeđivani iz sredstava Ugovora o najstarijem zajmu (SPFA) i koji su generalno korišteni za plaćanje tražbina dobavljača nastalih prije otvaranja postupka, uključujući i granični dug, te za financiranje radnog kapitala nakon otvaranja postupka.
Dokument sadrži i informacije o tražbinama koje su osigurane jamstvima drugih društava unutar sustava Agrokor, kao i već objavljene informacije o plaćanjima starog i graničnog duga dobavljačima.
Zaključno, s krajem ožujka ove godine, predviđa se da će dobavljačima biti isplaćeno preko 490 milijuna eura starog i graničnog duga, što uključuje očekivana daljnja plaćanja graničnog duga, preostala plaćanja starog duga iz alokacija skupine B te ispunjenja trgovinske tranše kredita s prednošću namirenja i refinanciranjem namijenjene dobavljačima.
Od tog iznosa oko 188 milijuna eura se odnosi na plaćeni stari dug, a oko 302 milijuna eura su plaćanja graničnog duga, dio kojih je upravo u tijeku.
Riječ je o informacijama koje su bile prezentirane i stavljene na raspolaganje članovima Privremenog vjerovničkog vijeća i njihovim suradnicima, a koje se sada, sukladno Pravilniku o korištenju povjerljivih informacija, daju na uvid i svim drugim vjerovnicima kako bi u skladu s navedenim pravilnikom bili upoznati s financijskim i drugim pokazateljima koji će im pomoći u vrednovanju ključnih odredbi prijedloga plana nagodbe.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@joda
što je tu “najs”?? imovina je razvidno premala za namiriti vjerovnike, a kamo li da će nešto ostati dioničarima
najs 🙂
Uključite se u raspravu