Saponia je jedna od  hrvatskih tvrtki koja unatoč krizi i recesiji, već niz godina bilježi dobre rezultate.

Tako je Saponia i u 2013. godini ostvarila rast od preko 7 posto. Damir Skender, predsjednik Uprave Saponie, kaže kako kompanija i danas izvozi znatan dio svoje proizvodnje (oko 50 posto), a prošlu godinu obilježile su velike investicije u modrnizaciju proizvodnje.

Prošla godina bila je za Saponiju uspješna. Poslovni rezultati pokazuju rast. Što bi označili kao najvažniji smjer u poslovanju koji je doveo do odličnih rezultata?
Saponia već niz godina bilježi rast poslovnih rezultata, ali je bitno istaknuti da taj uzlazni trend nije prekinut  u ovom kriznom razdoblju. Povećanjem opsega prodaje i optimalizacijom poslovnih procesa ostvarili smo i 2013. rast prihoda od prodaje za preko 7% u odnosu na 2012. Pad potrošnje i kupovne moći diktirao je i ponudu te smo se zadnjih godina, uz razvoj premium brendova, fokusirali i na tzv. economy kategoriju i tu smo ostvariili značajne prodajne rezultate. S deterdžentom za rublje Bioaktiv, koji je bio nepoznat hrvatskim potrošačima, došli smo do liderske pozicije po prodanim količinama. Posebna pozornost usmjerena je na razvoj i inoviranje proizvoda koji imaju potencijal rasta, a najveći projekt prošle godine, bio nam je Faks helizim koji je obilježio 45 godina uspješnog tržišnog nastupa. 

Koliki postotak prodaje ostvarujete na stranim tržištima i koja su vam najvažnija izvozna tržišta? 
Izvoz je za Saponijiu, gledano financijski, jednako bitan kao i domaće tržište jer gotovo 50% prihoda ostvarujemo na tržištima Adriatic regije. Najznačajnije izvozno tržišite nam je  Bosna i Hercegovina, ali bih istaknuo da smo prošle godine ostvarili iznimno dobre rezultate na tržištu Srbije. Obzirom na potencijal tog tržišta i kvalitetnu suradnju s distributerom i u ovoj godini očekujemo povećanje udjela na ključnim kategorijama.  

Koji su vam najbolji izvozni proizvodi? 
Naš glavni proizvodni program su deterdženti za pranje rublja i oni čine gotovo trećinu cjelokupne prodaje kako u Hrvatskoj tako i na izvoznim tržištima. Ekonomska situacija na svim našim izvoznim tržištima je slična kao u Hrvatskoj te se  i potrošači ponašaju po istom modelu. Traže se proizvodi nižeg cjenovnog nivoa, posebno kod deterdženata dok su na drugim kategorijama premium proizvodi  dominantni. Posebno se to odnosi na omekšivače gdje je naš brend Ornel na gotovo svim tržištima ili lider ili u samom vrhu po učešću. Slična je sitacija i s drugim našim robnim markama – Arf, Nila, Likvi i Kalodont.  

Ulazak u EU za mnoge domaće kompanije značio je gubitak istočnih (Cefta) tržišta. Kako se Saponija prilagodila novim uvjetima poslovanja? 
Sve pripreme za novi režim trgovanja sa zemljama članicama Cefte smo napravili na vrijeme kako bismo anulirali moguće negativne utjecaje. U ovom trenutku nema većih negativnih efekata u trgovanju. Veći nam je problem što su većina zemalja iz regije u ekonomski lošoj situaciji koja utjeće na pad potrošnje.  

Planirate li u ovoj godini rast prodaje ili će uspjeh biti i zadržavanje istog rezultata? 
Očekujemo nastavak stabilnog poslovanja iako smo svjesni da će ova godina biti nepovoljna. Svaki dodatni udar na kućni budžet utjeće na smanjenje potrošnje, a dodatni pritisak na poslovanje stvara  povećanje troškova proizvodnje  te pritsci  s tržišta na snižavanje cijena gotovih proizvoda. Međutim, naš cilj je i ove godine ostvariti rast. Planiramo realizirati nekoliko projekata od kojih jedan upravo kreće, a to je obilježavanje 120 godina Saponije. S posebno dizajniranom linijom od 7 proizvoda potrošačima ćemo ponuditi poznate brendove Faks helizim(praškasti i tekući),Ornel, Likvi, Arf, Nilu i Kalodont.   

Lanjsku godinu obilježilo je i završetak velikih investicija, kao što je otvorenje pogona za krute sapune vrijednog 700.000 eura. Kakvi su investicijski planovi za ovu godinu? 
Proteklih godina investicije su bile usmjerene u modernizaciju proizvodnih linija s ciljem povećanja produktivnosti i potreba za povećanjem kapaciteta. Ove godine planiramo daljnja ulaganja u proizvodnju tekućih deterdženata  i toaletnog programa jer su to kategorija koje imaju pozitivan trend na tržištu. Svjesni  smo da je tehnološka konkurentnost jedan od bitnih  generatora rasta  tako da, i u ovim nepovoljnim vremenima, moramo razmišljati proaktivno i nastaviti investirati.     

Često se u Hrvatskoj govori o ulaganju u inovacije. U vašoj branši to je izrazito važno posebice ako se u obzir uzme konkurencija, kolika su vaša ulaganja u nove proizvode i je li to tajna uspjeha?
Saponia ima svoj razvojno -istraživački institut koji u suradnji s Marketingom kontinuirano radi na unaprjeđenju postojećih i razvoju novih proizvoda. Svake godine na tržište izađemo s nekoliko desetaka novih ili redizajniranih proizvoda. Prate se svjetska dostignuća na području  sirovina i ambalaže i implementiraju u naš proizvodni program. Bez toga ne bismo mogli parirati svjetski priznatim brendovima  a i lojalnost potrošača stekli smo kroz postojanu kvalitetu i inovativnost proizvoda.  

Tvrtka ste u kojoj je lani došlo i  do povećanja plaća, a i potpisivanja novog kolektivnog ugovora. Kakav je odnos Uprave i sindikata u vašoj tvrtki?
U Saponiji djeluju dva sindikata: samostalni sindikat Energetike, kemije i nemetala te Nezavisni sindikat Saponia održavanja. Odnos Uprave i oba sindikata je zaista dobar. Rezultat je to tranparentnosti i  otvorenog dijaloga, ali i uvažavanja  ciljeva koje  Uprava i vlasnik postavljaju pred zaposlene.   Za ostvarivanje pozitivnih rezultata bitni su i zadovoljni radnici te smo, uzimajući u obzir gospodarske prilike i naše mogućnosti, nastojali postići što bolji sporazum.  Novim kolektivnim ugovorom zadržana su sva stećena prava radnika i ugovorena veća osnovica za obračun plaća.

Plasman

Mogu li naši proizvođači na stranim, posebice zapadnim tržištima, konkurirati velikim svjetskim igračima?

Gledano s pozicija proizvođača deterdženata konkurencija na europskom tržištu je izuzetno jaka i teško je osigurati kvalitetne pozicije. Radi se o uređenim tržištima na kojima se sužava prodajni prostor za naše kategorije i ponuda  ograničava na jedan do dva "A" brenda i privatnu robnu marku. Realniju priliku vidimo na tržištima koja  su otvorena za ulaz novih proizvoda poput Bugarske, Rumunjske, Ukrajine i dr.