Dvije najveće domaće banke Zagrebačka i Privredna, koje drže gotovo 42 posto bankarskog tržišta, objavile su pad značajan pad dobiti iz poslovanja u prošloj godini. Zaba je godinu zatvorila sa 925 milijuna kuna neto dobiti što je gotovo 30 posto manje nego prije godinu dana. Pad profita i u PBZ-u je dvoznamenkast i iznosi premašio je 25 posto što znači da je Privredna zaradila 845,6 milijuna kuna dobiti.

>>> Sva financijska izvješća kompanija na jednom mjestu

Veliki pad dobiti Zagrebačke banke posljedica je golemih rezervacija od 1,16 milijardi kuna o kojima bankarski krugovi bruje već danima, a koje joj je naložila kontrola Hrvatske narodne banke. U godišnjem izvješću Zaba napominje da “unatoč recesijskom i kompleksnom poslovnom okruženju, dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 2,3 milijarde kuna što je 5,6 posto manje nego prethodne godine”.

Kriva regulativa

Premda u Zabi nisu htjeli komentirati superviziju HNB-a, iz nekonsolidiranog izvješća se jasno može iščitati da najveća banka za 41,6 posto veće rezervacije krivi upravo središnju banku. Uz očekivanu opasku da dugotrajna recesija negativno utječe na prihode, volumene kredita i neto trošak rezervacija, u sljedećoj rečenici loptica je upućena na HNB. “Usporena provedba regulative usmjerene na rješavanje problema poduzeća suočenih s poteškoćama u poslovanju i nedostatak svježeg vlasničkog kapitala nužnog za financijsko restrukturiranje poduzeća, utječe na daljnje povećanje troškova rezerviranja”, jasan je stav Zagrebačke banke.

Rezanje troškova

U segmentu poslovanja s tvrtkama smanjenje kreditne aktivnosti posljedica je recesije, niske razine investicijske aktivnosti i dobiti realnog sektora, dok plasmani građanima padaju zbog rasta nezaposlenosti, nižeg raspoloživog dohotka i trenda razduživanja, no u oba segmenta Zaba ostaje tržišni lider. U brojkama, operativni prihodi dosegnuli su 3,97 milijardi kuna (-6,9 posto), neto kamatni prihod pao je 11,4 posto na 2,62 milijarde kuna, nekamatni prihodi smanjeni su 1,4 posto na 847 milijuna kuna. Ukupni troškovi poslovanja niži su za 7,4 posto i iznose 1,66 milijardi kuna. Kreditni portfelj pao je dva posto na 68,4 milijarde kuna.

Dobit Privredne banke u prošloj godini manja je 25,6 posto i iznosi 845,6 milijuna kuna, pokazuje nekonsolidirano izvješće koje pokazuje poslovanje samo kreditne institucije bez drugih tvrtki unutar grupacije. Ogromne rezervacije, čak 70 posto veće nego prije godinu dana iskazala je i PBZ i to u iznosu od 602,8 milijuna kuna dok su one krajem 2011. iznosile oko 353 milijuna kuna.

Pad prihoda

Poput najvećeg konkurenta i Privredna banka nije izbjegla pad prihoda. Kamatni prihod pao je na 3,55 milijarde kuna što je smanjenje od 1,3 posto, dok su kamatni troškovi povećani blago povećani na 1,33 milijarde kuna zbog čega je neto kamatni prihod na kraju godine zabilježio 2,4-postotni pad.

Od provizija i naknada banka je zaradila 506 milijuna kuna (0,7 posto manje). Troškovi poslovanja smanjeni su za 0,9 posto što je spustilo omjer troškova i prihoda na troškovno efikasnih 41,9 posto, dok je u konačnici bruto dobit banke iznosila je 1,03 mlrd. kuna.