Kada je riječ o inflaciji, prema zadnjim podaci DZS-a rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj iznosi više od 3% na godišnjoj razini. U 2022. očekujemo postupno smirivanje inflatornih pritisaka, posebice u zadnja dva kvartala godine.
Pod pretpostavkom da neće biti dodatnih globalnih poremećaja, očekujemo da bi se do tada tokovi opskrbnih lanaca trebali normalizirati, a proizvodnja sirovina koje su nedostajale trebala bi uhvatiti korak s potražnjom.
Na tržištu trenutno vlada optimizam što se tiče investicija. Kamatne stope su na niskim stimulativnim razinama, tako da za 2022. Dodatni poticaji rastu investicija u 2022. doći će i u obliku mogućnosti korištenja sredstava EU fondova kao i od građevinskog sektora koji, potaknut obnovom Zagreba i Banije, doživljava značajan rast aktivnosti.
Nadalje, određeni broj investicija bio je zaustavljen radi korona krize, dio kojih bi tijekom 2022. Godine mogle biti ponovo pokrenute. Isti sentiment prisutan je i kod osobne potrošnje. Ne dođe li do novih globalnih poremećaja, očekujemo daljnji rast osobne potrošnje potaknut oporavkom raspoloženja potrošača, još uvijek niskim kamatnim stopama, rastom prosječnih plaća, poreznim rasterećenjima.
Osobna potrošnja mogla bi rasti jače u 2023. i 2024. godini. Što se tiče zaposlenosti, očekujemo da će ista u 2022. godini porasti, prvenstveno zbog povećane potražnje za djelatnicima koja, pak, uzrokuje rast prosječnih plaća. S obzirom na to da određene strukture djelatnika u Hrvatskoj nedostaju, izgledno je da će doći i do značajnijeg uvoza stranih radnika. Značajan utjecaj na BDP u Hrvatskoj očituje se u uspješnosti ljetne turističke sezone, za što je pak ključno zauzdati koronavirus.
Ako se isto ostvari, moguće je da predviđanja rasta BDP-a u 2022. godini od 5-7%, koje mnogi analitičari spominju u medijima proteklih dana, budu zaista točna. Prema nekim predviđanjima, a poučeni i ljetnom sezonom 2021., u Hrvatskoj bi se potpuni oporavak turizma mogao ostvariti već i 2022., u odnosu na druge zemlje svijeta. Ovaj oporavak, uz obveznu ogradu da ne bude novih globalnih poremećaja, mogao bi se dogoditi zbog turističke infrastrukture u zemlji, povoljnog zemljopisnog položaja, atraktivnosti prirode i sigurnosti.
Činjenica je da su kamatne stope dugo bile na povijesno najnižim razinama te je moguće da se trend preokrene u trend rastućih stopa.
Postoji jaka uzročno posljedična veza između inflacije i kamatnih stopa, slijedom toga ako se inflatorni pritisci umanje do sredine ili kraja 2022. godine, moguće je da rast kamatnih stopa neće biti značajan. U Hrvatske u eurozonu mogao bi dodatno smanjiti kamatne stope.
Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevexa
