Postupak predstečajne nagodbe Badela 1862 otvoren još 2013., s pravomoćnom nagodbom s konca 2017., sad je i zaključen s obavljenom – dokapitalizacijom.

Dugo očekivani početak novog životnog ciklusa Badela tako se 'zakotrljao' ulaskom  većinskog vlasnika đakovačkog Meteora, u vlasništvu poduzetnika Ante Raspudića i Darka Kneza (inače bivšeg Todorićevog menadžera). Naime, ugovor sa strateškim partnerom Meteorom, kojim se i provodi u djelo njegova obveza dokapitalizacije, potpisao je generalni direktor Badela 1862 Ivo Markotić. 

O tome je kompanija obavijestila javnost, pa ostaje nepoznanica što će učiniti vjerovnici država i Zagrebačka banka. Ako se država ne odluči iskoristiti ovu mogućnost, Meteor bi u vlasništvu imao oko 84% Badela, dok bi udjel države pao na oko 13%. Odgovor na naš upit doznajemo da će pripremiti Porezna uprava, a nakon suglasnosti Ministarstva financija. Može se očekivati da bi uskoro mogla u Badel biti postavljena i osoba iz Meteora koja će pratiti proces restrukturiranja. Što se tiče moguće smjene uprave kojoj mandat inače ističe u svibnju, o tome se prema našim izvorima nije pričalo. S tim u vezi sve će biti jasnije uskoro, odnosno nakon formalnog završetka procesa dokapitalizacije o čemu ovisi stavljanje Badela pod upravljačku kontrolu Meteora.

Naime, sklapanjem ugovora o unosu prava u temeljni kapital u iznosu od 184,1 milijun kuna te uplatom 30 milijuna kuna na ime povećanja temeljnog kapitala Badela, Meteor je ispunio svoju obvezu provedbe dokapitalizacije iz obvezujućeg pisma namjere. No, sad slijedi još i upis te odluke o povećanju temeljnog kapitala u sudskom registru. Time će steći više od 21 milijun Badelovih dionica (nominala 10 kn). Što se Badela tiče, doznajemo da su u kompaniji zadovoljni što će im kroz provedenu dokapitalizaciju na raspolaganju biti svježi novac koji će, kažu, ubrzati zacrtane planove unapređenja poslovanja.

Provedenom dokapitalizacijom Meteor grupe, Badel je dobio ulagača s kojim će zajedno raditi na zacrtanim ciljevima modernizacije poslovanja i rasta prodaje te jačanju liderske pozicije u regiji', izričit je  generalni direktor Badela Ivo Markotić, ističući ukratko sve glavne planove na kojima se i radi i koji slijede, a tiču se modernizacije pogona na Žitnjaku kao i vinarija u Benkovcu i Daruvaru, širenja izvoznih tržišta i kanala prodaje putem kruzera, a sve to uz zadržavanje liderske pozicije u regiji. Tijekom njegova mandata Badel je uspio stati na noge, pa  već treću godinu zaredom posluje s dobiti. Nakon gubitka u  2013. od 91,4 milijuna kuna, godinu kasnije minus je pao na oko 30 milijuna, a od 2015. godine posluje s dobiti, dok je u 2016. godini neto dobit bila 30,8 milijuna kuna. 

Od otvaranja predstečaja kroz poreze i trošarine u državni proračun uplaćeno je oko 650 milijuna kuna, čime se smatra da je i vratio državi otpisano kroz predstečajnu nagodbu. Uz to, kriza u Agrokoru ima negativan efekt, ali ne prevelik, pa nije ugrozila poslovanje. Iz Badela poručuju i da je prethodnih godina puno napravljeno na razvoju novih proizvoda i otvaranju novih tržišta, a zahuktao se i projekt modernizacije vinarija.

U Benkovcu bi do sredine godine trebala biti gotova kušaonica vina, a fokus će biti  na proizvodnji vrhunskih kategorija crvenih vina, gdje važno mjesto već ima Korlat. U tijeku je i redizajn vinarije Daruvar, gdje je lani bilo jako dobra berba i odakle dolazi nagrađivani daruvarski Sauvignon. Na tržištu Kanade Badel raste 74%, a u SAD-u 40%. Na kanadskom tržištu krenule su lani pošiljke Pelinkovca, a nakon što su riješene sve regulatorne tehnološke barijere, koje su ranije riješene i sa SAD-om.

Krenule su i pošiljke niza vrhunskih vina sorti Plavac mali, te vina iz vinarije Benkovac i Daruvar prema Japanu, gdje postoji velik interes za tim premium program vina. Interes za Badelovim plavcima postoji i u Meksiku, što potvrđuju ponovljene narudžbe. No, oko 80% prodaje ostvaruje se i dalje na tržištu Hrvatske i zemalja ex-Jugoslavije. Lani je najveći rast u segmentu jakih alkoholnih pića bio u BiH, dobri su rezultati u Makedoniji, a veći su planovi rasta u Srbiji i Sloveniji.

Prodaja je na domaćem tržištu veća je za oko 5%, a u regiji za oko 15%. Zbog Agrokora plan prodaje u ovoj godini zacrtan je na 7%, ali u regiji za 10-ak posto. Fokus im je i na rastu prodaje na strateški izvoznim tržištima Njemačke i Poljske, ali i velikim rastućim tržištima Rusije i Kine. Za izlazak na rusko tržište poduzimaju se, doznajemo, i konkretne mjere, koje bi uskoro trebale imati konkretne pomake. Kako na istočnim tržištima jača interes za jakim alkoholnim pićima s prirodnim sastojcima, Badel sigurno tu ima velike prilike.