Iako tvrtki Arosa Grande, specijaliziranoj za projektiranju i proizvodnji montažnih objekata, poslovanje nisu ozbiljnije ugrozili ni pandemija ni katastrofalni potresi, nestabilnost na tržištu građevnog materijala, prije svega divljanje cijena željeza, radi im ozbiljne probleme tijekom ove godine.

Zoran Krstovski, direktor tvrtke, pojašnjava da oko 40-50 posto ukupnih troškova gradnje njihovih objekata otpada na pocinčane cijevi, koje su najviše poskupile.

Divljanje tržišta sirovina

“Prošle godine cijena pocinčanih cijevi, promjera 6 cm kakve mi uglavnom koristimo, bila je 5,7 kuna po kilogramu, a danas je viša od 17 kuna. To nam je dobrano otežalo poslovanje jer je sada teško procijeniti koliki će biti ukupni troškovi investicije.

Prije smo davali ponude koje su vrijedile mjesec dana, a sada je to svedeno na sedam dana. Uz to, kako bismo izbjegli neželjene situacije i troškove s klijentima, prihvaćamo poslove i potpisujemo ugovore samo za o one projekte koje možemo realizirati s materijalom kojeg imamo trenutno na skladištu”, ističe Krstovski. Nada se da će se cijena željeza ipak stabilizirati i doći u realne okvire jer sadašnja situacija radi ozbiljne probleme u poslovanju i planiranju brojnim tvrtkama, bilo da prodaju željezo ili pak kupuju.

Vrijednost projekta Arose Grande inače ovisi o zahtjevima kupca, a dosad im je najveći pojedinačni posao “težio” 970 tisuća eura dok je u izradi jedan od 1,3 milijuna.

Kako nam pojašnjava Ivan Đođ, vlasnik i osnivač tvrtke, kada je 2008. osnivao Arosa Grande, na prvom mjestu bila mu je zamisao da stvori proizvode koji bi pomogli seljacima u zaštiti bala sijena od truljenje pod različitim vremenskim uvjetima.

Dosad im je najskuplji projekt bio vrijedan 970 tisuća eura, a u planu je i jedan od 1,3 milijuna/PD

Želio je stoga osmisliti nešto što će biti dovoljno prozračno kako bi se očuvala kvaliteta sijena, a opet dovoljno čvrsto i dugotrajno kako bi moglo izdržati višegodišnje udare sunca, vjetra, kiše i snijega. I tako je nastao Arosin najprodavaniji i najtraženiji proizvod – tunelska nadstrešnica za sijeno.

“Jednostavna računica govori da farmeri koji pohranjuju bale sijena u ovakve objekte na godišnjoj razini ostvare uštede od oko 150 eura po grlu na prehrani stoke jer hrana zadržava brojne hranjive tvari koje bi pod drugim uvjetima nestale. Tu je i ekološki moment.

Uobičajeni način pokrivanja rolo bala sijena najlonom djeluje vrlo štetno na okoliš. Folija kojom su se bale prekrivale razgrađuje se šibana vjetrom i kišom. Rastrgani komadići plastične folije lete posvuda, a dobar bi dio tih komada plastike završi zaoran u poljima.

Kao što je poznato, najlon se razgrađuje više od stotinu godina, pa plastika zaorana u tlo lagano ispušta otrovne kemikalije, koje dospijevaju i u rijeke, jezera i mora.

Tlo više nije pogodno za ekološki uzgoj te zbog zaustavljanja protoka kisika ono postaje neplodno. Prilikom same razgradnje nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac”, pojašnjava Đođ.

Fokus na izvozu

Vrlo brzo Arosa Grande proširila je asortiman proizvoda na nadstrešnice za spremanje i prosušivanje drveta, a potom su došli na red i drugi proizvodi – višenamjenska skladišta za spremanje poljoprivrednih strojeva, repromaterijala, radnih strojeva, uređaja, vozila i ostaloga, a zatim i staje te poljske nadstrešnice za stoku.

Kako naglašava Krstovski, do danas su projektirali i postavili više od 1000 objekata u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Slovačkoj te BiH. Arosa Grande ima vlastito projektiranje i komercijalu, dok sve ostalo rade preko kooperanata.

To se odražava i na činjenicu da imaju zaposlena dva do tri vlastita djelatnika te 30-ak kooperantskih. Godišnji prihod kreće se na razini nešto manjoj od 10 milijuna kuna.