Koncern Agrokor je u porečku Agrolagunu od preuzimanja 2004. godine investirao više od 260 milijuna kuna. U ta ulaganja ubraja se i najnovija investicija – rekonstrukcija sirane "Sir Laguna" koja je prošli tjedan otvorena u mjestu Tar pored Poreča.

Uz siranu obnovljena je i zgrada stancije Špin, uređena je kušaona te izgrađena cesta sira. Agrolaguna njeguje spoj poljoprivredne proizvodnje i turističke ponude u što su se mogli uvjeriti gosti i novinari koji su prilikom otvaranja nove sirane obišli tu tvrtku i zemlju na kojoj se odvija njihova poljoprivredna proizvodnja.  Agrolagunini maslinici i vinogradi ničim nisu omeđeni, turisti se komotno šeću i bicikliraju između njih. Na pitanje predstavlja li im to problem, Goran Kramarić predsjednik Uprave Agrolagune je na početku razgovora za Poslovni dnevnik rekao: "To nije problem i nadamo se da nikad neće ni postati. Mi želimo otvorenu komunikaciju s potencijalnim kupcima, želimo svima približiti naše vinograde, maslinike i pašnjake. Naša je strateška opredjeljnost da korijene proizvodnje približimo budućim potencijalnim potrošačima. Kupac je danas uplašen od dodataka, konzervansa, boja i aroma… Agrolaguna baš želi pokazati da ima odgovornu i održivu proizvodnju u skladu sa prirodom", kaže Kramarić. 

U kakvom je stanju bila Agrolaguna kad ju je preuzeo Agrokor? 
Ja tad nisam bio u Agrolaguni, ovdje sam posljednjih pet godina. No, mogu vam reći da je tvrtka bila na rubu stečaja. Agrokor je kao investitor bio zainteresiran da tu situaciju promijeni što se i dogodilo, i to vrlo uspješno. Krenulo se najprije s ulaganjem u višegodišnje nasade vinograda te u izgradnju vinske ceste na lokacijama gdje su nekad bili stari voćnjaci i vinogradi, sve se iskrčilo. Tako smo stvorili bazu za današnju  kvalitetnu proizvodnju. Što se tiče uljarstva, maslinici su postojali, podignuti su u sklopu FAO programa još osamdesetih. Agrokor je krenuo u daljnji razvoj maslinarstva te se investiralo u uljaru,  a prije tri godine praktički smo ju u potpunosti renovirali. 

Koliko se od ukupnih Agrolaguninih poslova odnosi na tri proizvodnje – vinogradarstvo, maslinarstvo i proizvodnju mliječnih proizvoda?  
Naš temeljni biznis je vinogradarstvo i proizvodnja vina na što se odnosi oko 80 posto ukupnih prihoda. Na maslinarstvo i siranu otpada po deset posto od ukupnih prihoda. No, i u ta dva segmenta očekujemo rast prihoda. 

Vaši su kooperanti svi s područja Istre?
Da. Svi su iz Istre i od kooperanata otkupljujemo grožđe malvaziju.  

Kakav vam je rezultat poslovanja za 2012. godinu? Agrolaguna je prema posljednjim službenim dostupnim podacima imala prihod od 81 milijun kuna uz dobit od 10,6 milijun kuna. 
Rezultat za prošlu godinu je dobar i na nivou je pokazatelja za 2011. godinu. Bio bi još i bolji da 2012. godina nije bila izuzetno sušna. Skočile su cijene maslinovog ulja.  

Proizvodite pet milijuna litara vina godišnje. Kapacitet Agrolagune je sedam milijuna litara. Trenutno su tržišta sučena s viškom vina, kako to riješavate?
Kriza na europskom tržištu vina traje već dvije godine, berbe su izuzetno loše i proizvodnja je sad nešto niža. I svjetsko je tržište zasićeno. Ali mi smo pobornici da treba ići u ekspanziju kao i da je ulazak u Europsku uniju šansa. Usto treba tražiti i nova tržišta. Bilo bi, doduše nerealno da sad očekujemo da ćemo preplaviti tržište Francuske ili Italije. Međutim vjerujemo u neke druge mogućnosti. I Agrolaguna ih želi iskoristiti. 

Na koje zemlje ciljate?
Šanse vidimo u srednjoj Europi na tržištima koja su do dva tri sata leta avionom ili maksimalno pet do šest sati vožnje cestom. To su tržišta Slovačke, Češke i Poljske. Razmišljamo i o etno restoranima i trgovinama u Njemačkoj i Austriji i mogu vam reći da su tamo zainteresirani za naša vina.  

Imate li već neke konkretne dogovore? 
Razgovori koje vodimo su vrlo konkretni no, još je prerano o tome govoriti javno.  

Bojite li se 1. srpnja kad ulazimo u EU?
Agrolaguna to promatra kao priliku. Ulazak u EU je neminovnost, znamo već dulje vrijeme da će se to dogoditi i da će strana konkurencija jače nastupiti. Ali treba razmišljati na način da nam to nam otvara nove perspektive i nove mogućnosti. 

Strahujete li ipak od jeftinijeg vina i ulja?
Što se tiče ulja, Hrvatska je jeftinijim uljima zatrpana već danas. U tom smislu se neće dogoditi ništa novo. Ali ti proizvodi nemaju veze s našim uljima. No, padom granica sigurno će doći do ulaska većih količina jeftinijih vina na naše tržište. Za očekivati je da će neka od tih vina biti kvalitetna i prihvatljiva za našeg potrošača, ali to neće biti sva vina niti većina uvoze robe. Nakon 1. srpnja računamo na lojalnost potrošača i snagu koju imaju naši brendovi. Agrolonaguna je tvrtka koja je usmjerena na brend i možemo se nositi s najjačom inozemnom konkurencijom po kvaliteti. Već se godinama pripremamo da izađemo na vanjska tržišta. 

Kako vidite Agrolagunu za pet godina?
Nastavljamo rad na kvaliteti i konkurentnosti, kao i na vrlo intenzivnom  marketinškom nastupu. 

Povrtlarstvo

Potencijal u radiču

Lani je Agrolaguna proizvela četiri vagona radiča i u toj tvrtci vide veliki potencijal u toj povrtlarskoj kulturi. Hrvatsko tržište godišnje potroši desetak vagona radiča što znači da je tržište itekako zainteresirano za to povrće koje se kod nas uglavnom uvozi iz Italije.

Agrolaguna u brojkama

• 65.000 stabala maslina
• 1200 hektara zemlje (u koncesiji) 
• 220 hektara maslinika  
• 650 hektara vinograda 
• ostatak: povrtlarska proizvodnja i proizvodnja stočne hrane za farme
• 260 milijuna kuna dosad je Agrokor investirao u Agrolagunu
• 35 milijuna kuna iznosi ulaganje u siranu "Sir Laguna" pri čemu je 11,3 milijuna kuna povučeno preko IPARD-a