Razdoblje koje je iza nas jasno je pokazalo koliko je energetski sektor važan i osjetljiv, osobito zato što se u njemu ništa ne događa preko noći, već u okviru srednjoročnih i dugoročnih investicijskih ciklusa.

Stoga dionici koji djeluju u energetskom sustavu ne smiju propustiti kontinuirano evaluirati situaciju i reagirati pravovremeno. Sve države na razini Europske unije, pa tako i Hrvatska, u središte svojih aktivnosti na području energetskog sektora postavile su povećanje udjela energije proizvedene iz obnovljivih izvora, kao i povećanje udjela zelene energije u potrošnji kućanstava i u poduzetništvu.

Godina koja je na izmaku je u tom smislu bila uspješnija no ijedna prije – s više od 59 posto proizvedene zelene energije (od čega oko 41 posto energije iz hidroelektrana) približili smo se ciljevima zelene tranzicije i energetskim ciljevima EU. Preko 70 posto energije dobiveno je korištenjem niskougljičnih tehnologija što Hrvatsku svrstava u sam europski vrh u ispunjavanju ciljeva zelene tranzicije.

Navedeno ima i ključan utjecaj na sigurnost opskrbe, odnosno kreiranje prilika u sektoru energetike koje doprinose nacionalnoj energetskoj samodostatnosti. Kad je riječ o tržištu električne energije i reformi tržišta na razini EU, velika novost koja će obilježiti djelovanje bilančnih grupa je prilagodba uvođenju 15 minutnog intervala obračuna.

Tako kratki intervali obračuna omogućit će preciznije planiranje proizvodnje i plasmana energetskog portfelja što je osobito važno za manja postrojenja koja koriste sunčevu energiju. Također se otvara mogućnost sudjelovanja dionika na tržištu u novim ulogama, poput agregatora ili aktivnog kupca, a omogućuje se i sudjelovanje građana putem energetskih zajednica.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije s vremenom je postala važan element legitimacije onih poslovnih subjekata koji svoje poslovanje vode prema načelima održivog gospodarstva. U tom smislu, važna je dobava certifikata kojima se dokazuje podrijetlo energije koju koriste. Stoga se očekuje zadržavanje trenda rasta volumena trgovanja jamstvima podrijetla električne energije, za koja se organizira dražba na CROPEX-u ili se prodaju bilateralno.

Poslovni modeli temeljni na ESG-u svakako će biti dominantni u 2024., a u području energetske tranzicije veći će naglasak biti na iskorištavanju geotermalnih kapaciteta, ulaganjima u skladišta energije i inovativne tehnologije.

Očekujemo i nastavak stabilne opskrbe na tržištu plina, uz nadogradnju kapaciteta LNG terminala i transportnih kapaciteta. Važnim ocjenjujemo daljnji razvoj tržišta plina u Hrvatskoj. Osnivanje burze plina omogućilo bi trgovanje među bilančnim skupinama na tržišnim principima, u skladu s pravilima anonimnosti i transparentnosti.

Registar obračunskih mjernih mjesta nadograđen je na način koji mu omogućuje da u cijelosti bude operativan za potrebe primjene novih domaćih i europskih akata čime postaje važna poluga za implementaciju nacionalne politike stabilnih cijena za kućanstva i druge zaštićene skupine.

Sve zemlje, pa tako i Hrvatska, pojačano ulažu napore u postizanje energetske samodostatnosti, energetske učinkovitosti i diverzifikaciju dobavnih pravaca plina. Uz istovremeno potrebno postizanje klimatskih ciljeva, jasno je koliko su zahtjevna vremena pred nama, a održivi poslovni modeli i kvalitetno upravljanje rizicima bit će ključni za uspješnu zelenu tranziciju.