Rasco iz Kalinovca kod Đurđevca jedan je od europskih lidera u proizvodnji komunalne opreme, a zadnjih godina je snažno ušao i u e-mobilnost kroz svoje električne komunalne čistilice. Kakva im je trenutno pozicija na tržištu, koji su im glavni izazovi te kakvi su planovi za naredno razdoblje, govori Ivan Franičević, predsjednik Uprave Rascoa.

Kakva je trenutno situacija s tržišnim nastupom električne verzije Lynxa?
Interes tržišta nadmašio je naša najoptimističnija istraživanja. Lani smo uspjeli prodati dobrano više od stotinu čistilica od čega trećinu električnih. Time smo zahvatili sedam do osam posto ukupnog globalnog tržišta čistilica.

Napravili smo stroj koji je kombinacija potreba najvećih tržišta za ovakve strojeve na svijetu, a to su Velika Britanija, Španjolska, Francuska, Italija i Njemačka. Lynx Charge se osim svojom učinkovitošću, autonomijom rada i jedinstvenim tehničkim rješenjima, ističe i svojim atraktivnim dizajnom što su kupci prepoznali. Hrvatska je pak s ovim vozilom pokazala da ima sve resurse za razvoj velikih hi-tech inovacija.

Kakva vam je struktura kupaca e-Lynxa – da li su to postojeći kupci vaših starijih modela ili prevladavaju novi kupci?
Kombinacija postojećih distributera, ali imamo i nekoliko novih distributera koji su specijalizirani za vozila, odnosno za čistilice. Primjer je CMAR iz Francuske s kojima smo započeli suradnju prije nekoliko mjeseci zajedničkim nastupom na specijaliziranom sajmu u Parizu. Mi smo prisutni na europskom tržištu više od 20 godina i mnogi kupci dobro poznaju naš brend i mnogi već koriste naše druge strojeve, a sad imaju priliku od nas nabaviti i vrhunsko vozilo za čišćenje.

Koja su vam tržišta u fokusu, bilo da su već potpisani ugovori, bilo da ima interesa ili vaša želja za nastupom na njima?
Naše najveće tržište protekle godine bila je Velika Britanija, zemlja koja i inače prednjači po broju prodanih strojeva ovog tipa. Od tamo je stigla i najveća pojedinačna narudžba električnih čistilica od 13 vozila. Ostale su prodane u Njemačku, Grčku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Nizozemsku, Srbiju i Švedsku, a nedavno je potpisan ugovor za prodaju prve električne čistilice u Hrvatskoj koja će biti isporučena Gradu Zaprešiću, što nas dakako posebno veseli.

Rasco inače posluje na više od 40 tržišta, a izvoz čini preko 80 posto naših prihoda. Najveća su Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Švicarska, Norveška, Italija i države regije. Na većini ovih tržišta djeluju jaki domaći proizvođači, ali mi već godinama uspješno naše proizvode prodajemo i na njihovim domicilnim tržištima. Sve to puno govori o konkurentnosti i kvaliteti naših proizvoda.

Kakva je trenutno procjena potražnje na tržištu za ovakvim uređajem, koliko ukupno, a koliko od toga na električni pogon?
Rasco je na vrijeme prepoznao kako će elektrifikacija postati nužnost i još prije osam godina, paralelno s razvojem dizelske verzije Lynxa, počeli smo razvijati i električnu verziju – Lynx Charge. Dizelsku smo prije predstavili tržištu, ujesen 2019. jer su zahtjevi tržišta za fosilnom verzijom za sada jednostavno veći zbog niže cijene.

Zbog većih ulaznih cijena, električni Lynx je gotovo dvostruko skuplji od dizelske verzije što si neki kupci ne mogu priuštiti. No mnogi mogu, poput primjerice Nizozemske gdje postoji zabrana ulaska strojeva u centar grada ako nisu elektrificirani, primjerice u Rotterdamu i Amsterdamu. Ako je stroj u vlasništvu grada, mora biti elektrificiran.

Trend je već dulje vremena tu, no ipak primjećujmo razlike od zemlje do zemlje. Primjerice, Španjolska prednjači prema udjelu od otprilike 40% električnih čistilica u ukupnom broju prodanih čistilica, dok je u Njemačkoj udio električnih čistilica trenutno gotovo pa zanemariv, što je zanimljiv podatak.

Kakvi su planovi daljnjeg razvoja Lynxa te sličnih proizvoda u Rascou?
Naš razvoj u ovom području se nastavlja, no više o tome kad budemo spremni pokazati rezultate zadnjih nekoliko godina razvoja. Ono što možemo reći jest da je trenutno razvoj bilo kojeg inovativnog proizvoda izrazito otežan najvećim dijelom zbog situacije u lancima nabave za poluvodiče i tehnološki napredne komponente vozila.

Koliko je moguće, odnosno teško, razviti i razvijati R&D odjel u jednoj manjoj tvrtki i jednoj manjoj zemlji, kao što su Rasco i Hrvatska, a u odnosu na slične odjele multinacionalnih korporacija s neograničenim budžetima i ljudskim resursima?
Nama je svakako otegotna okolnost što se nalazimo 120 kilometara od Zagreba, no s druge strane mladim smo inženjerima privlačni jer razvijamo vozila i strojeve prilično složene i s mehaničke i s elektroničke strane te što su naši razvojni timovi relativno mali. Od početka su uključeni u razvoj cjelokupnog vozila, što u timovima velikih kompanija, koji broje nekoliko stotina ljudi, baš i nije slučaj. To je za mlade inženjere fantastična stvar. Surađujemo s FER-om i FSB-om, a imamo i naše stipendiste na tim fakultetima.

Naših 40-ak inženjera, što je 10 posto naše radne snage, potvrđuju da je moguće raditi visokotehnološke proizvode i van Zagreba. Po tome je Rasco posebnost u regiji jer stvoriti kompaniju koja razvija, proizvodi i prodaje svoje vlastite napredne strojeve kupcima diljem svijeta u regiji koja nije imala ni tradiciju metalske proizvodnje, a još manje naprednog inženjeringa, je sigurno priča o uspjehu.

On je temeljen na našoj kulturi visoke kvalitete, orijentacije prema detaljima koji čine naš proizvod vrhunskim. Često se smatra da je njemački ili švicarski inženjering vrhunski. Mi težimo takvim standardima, a pri tome dajemo priliku mladim obrazovanim ljudima da se vrate u kraj iz kojeg su potekli, a bez da izgube mogućnost rada i osobnog razvoja na najmodernijim tehnologijama.

Da li su novonastale geopolitičke okolnosti i posljedično energetska kriza te inflacija prouzročili kakve probleme po pitanju prodajnih te razvojnih planova?
Trenutno nam je u fokusu to da isporučimo sve ono što je naručeno. Lani nam je bila najbolja i istovremeno najgora godina ikad. U 2022. smo imali čak 65 posto narudžbi više nego prethodne godine, a s druge strane imamo problem s isporukom jer teško dolazimo do pojedinih komponenti.

Neki ključni dobavljači kasne, a čim oni kasne, mi kasnimo s isporukom za naše kupce. S tim se suočavaju svi proizvođači vozila. Imali smo izazova i kad je riječ o elektronici jer su neke stvari poskupjele 50-60 puta no kako mi godišnje proizvedemo sto do dvjesto vozila, to smo nekako prebrodili.

Što se tiče energije, krajem godine smo završili s postavljanjem druge solarne elektrane od 400 kWh (prva ima 440 kWh). Ova druga je planirana puno prije krize i danas nam se ona isplati višestruko jer sada pokrivamo značajno više od 50 posto naših potreba za električnom energijom.