U vrijeme kada je osnovan 1992. godine, Pan-pek je bio prvo privatno poduzeće za proizvodnju pekarskih i slastičarskih proizvoda. Pekaru su registrirala tri partnera u obiteljskoj kući u predgrađu Zagreba u naselju Borčec s ambicijom da osiguraju svoj dio tržišnog kolača među obrtima i tadašnjim velikim pekarama koje još nisu imale jasnu vlasničku strukturu. Jedan od njih je i direktor Ivan Parać po struci diplomirani inženjer tehnologije.

Počeli s Unikonzumom
Parać govori kako mu se oduvijek sviđao onaj dio zapadnoeuropske kulture koji je njegovao slastice i peciva, ali kad je prvi put 1992. posjetio jednu pekaru u Austriji kraj Salzburga, razočarao se. Mislio je naime da pekara kao i prodavaonica moraju izgledati poput apoteke. Prve proizvode Pan-pek je prodavao ondašnjem Unikonzumu, staračkim domovima i trgovinama u susjedstvu. Kako su odmah uveli nove proizvode, tvrtka se počela ubrzo razvijati i 1994. partneri kupuju bivšu tvornicu kože Derma u Vukovarskoj ulici u Zagrebu gdje podižu novi proizvodni pogon sa već stotinjak zaposlenih. U 2001. godini prodaju objekte i počinju graditi suvremenu i potpuno automatiziranu tvornicu pekarskih i slastičarskih proizvoda u Planinskoj ulici površine 10.000 kvadratnih metara u koju se useljavaju iduće godine.Prošle godine Pan-pek je kupio Đakovštinu u stečaju gdje se sada proizvode tanka tijesta i pekarski proizvodi. Parać kazuje kako su tamo bili prvo u najmu i tek su kasnije kupili tvornicu Tena od Hypo banke koja je bila najveći vjerovnik Đakovštine. Zadržali su 100 radnika koji danas rade u sestrinskoj tvrtki Pan-pek Đakovo, trude se i možda ove godine poslovanje bude pozitivno. U Đakovo je premiještena i cjelokupna proizvodnja tijesta koja je bila u Zagrebu. Kad je ulazio u drugo desetljeće postojanja, Pan-pek je imao uvedeni sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 i HACCP. Vlastita maloprodajna mreža omogućila im je da na tržište plasiraju više od 200 pekarskih proizvoda od kojih se mnogi do početka devedesetih nisu u Hrvatskoj proizvodili.

Rasli i tijekom recesije
U svih dvadeset godina ostvaruje se neprekidan rast prihoda i zapošljavanja, čak i u recesijskim godinama. Recimo, u 2009. radilo je 366 ljudi, u 2010. godini 393, a danas ih je bez Đakovštine 505. Valja reći da je istodobno rasla i prosjećna neto plaća koja je sada iznosi iznad 4.000 kuna. Dosta ljudi posao je našlo širenjem maloprodajne mreže koja broji 50 prodajnih mjesta na širem području Zagreba. Parać vjeruje kako će do kraja ove godine zaposliti još najmanje tridesetak ljudi. Pekari se teško nalaze zbog noćnog posla, ali u posljednje vrijeme zbog krize nije više takva fluktuacija i ljudi čuvaju svoj posao. Volio bih da su plaće veće, govori Parać, ali uvijek se puno ulaže i da to ne radimo ostali bi mali ili nas ne bi bilo. U posljednje vrijeme sve više je očito da će u tom biznisu ostati samo najjači, pogotovo oni koji se poput Pan-peka razvijaju i regionalno. Trenutačno je tržište pekarskih proizvoda još podijeljeno na puno regionalnih proizvođača te velik broj malih pekarnica koje po nekim procjenama drže i do 40 posto tržišta. Parać tumači: “Očito Hrvatsku uskoro očekuje proces konsolidacije i okrupnjavanja pekarskog tržišta kakav je zabilježen u svim zemljama Europske unije. Primjerice, u susjednoj Sloveniji 80 posto tržišta drže četiri velika proizvođača”. Naš sugovornik procjenjuje da će ubuduće opstati male obiteljske pekarnice te veći proizvođači, dok će srednji nestati. Pan-pek je lider u proizvodnji pretpečenih i smrznutih pekarskih proizvoda s kojim je krenuo na tržište 2005. godine. To su peciva i kruh koji se peku u velikim trgovačkim lancima, Kauflandu, Lidlu, Sparu, Plodinama, Dioni i Konzumu, ali i u vlastitim prodavaonicama. Pan-pek je ove godine investirao dodatnih 35 milijuna kuna u proširenje ovih kapaciteta.

Osveta strancima
Veliki konkurenti kažu su im strani proizvođači. I Pan-pek namjerava ići na strana tržišta, a kakva je potražnja i situacija izvidit će na specijaliziranom međunarodnom sajmu Suback u Stuttgartu gdje nastupaju kao izlagači u listopadu ove godine uz još tri hrvatskih proizvođača. Ove godine dobiven je i certifikat IFS (international food standard), sustav kontrole za izvoz koji zahtjevaju strani trgovački lanci i koji je Pan-pek dobio prvi u domaćoj pekarskoj industriji.

Pripreme za nova tržišta

Biopekare i kolači
Pan-pek zapošljava osam inžinjera prehrambene tehnologije, razvija nove proizvode i spremni su za EU tržište jer kad padnu granice svjesni su da ništa više neće biti kao prije. Danas se smrznuti proizvodi voze i po po nekoliko stotina kilometara.U Hrvatskoj se već može kupiti kruh i pecivo iz Poljske, a razlog investiranja Pan-peka upravo su pripreme za nova tržišta. Jednu od niša vide u eko proizvodima čime se namjeravaju ubrzo baviti. Biopekare u razvijenim zemljama rade sve bolje i potrošači su spremni i skuplje platiti ove proizvode. Što se tiče svježih kolača, Pan-pek danas ima mali udio njihove proizvodnje u ukupnoj proizvodnji i prodaje ih samo u vlastitim trgovinama.

Rezultati

Među najvećima
Mlinar, Klara i Pan-pek, najjači su proizvođači u pekarskoj industriji prema ukupnom prihodu. U 2007. godini Pan-pek je ostvario 96,5 milijuna kuna, 2008. godine 104,5 milijuna, a u 2009. već 115 milijuna kuna. U prošloj godini prihod je iznosio 129,5 milijuna, dok ove godine očekuju da će biti veći od 150 milijuna kuna. U obračunu nije uračunata sestrinska tvrtka u Đakovu.