U Novom danu televizije N1 gostovao je predsjednik uprave društva Jadran Crikvenica – Dino Manestar.

Nakon stečajne nagodbe i ogromnih dugova, naime, ovo je trgovačko društvo u vlasništvu države vratilo sve dugove radnicima i ove godine se ulaže u obnovu hotela i kampove. 

Manestar podsjeća da su dugovi prema radnicima bili 70 milijuna, a preneseni su gubici bili oko 700 milijuna kuna. Stečaj se dogodio 2010. godine, a do tad je račun bio neprestano u blokadi. Nije se moglo drugačije – Vlada je donijela poseban sporazum između vjerovnika i Jadrana, kojim su odnosi riješeni.

"Bilo je to teško razdoblje. Radnici su prošli kroz sito i rešeto – od neisplate plaća do nepoštivanja elementarnih radničkih prava. Po izlasku iz stečaja i borbe s birokracijom, kad su vjerovnici prihvatili plan, krenuli smo investicijski i razvojni ciklus, plan je napravljen do 2031. godine. Sklopili smo novi kolektivni ugovor s radnicima i povećali im prava, a trenutno pregovaramo sa sindikatima kako da ih povećamo još više", kazao je Manestar. Najveća vrijednost Jadrana su ljudi, pogotovo iz 1980-ih godina, s iskustvima iz zlatno doba turizma, naveo je, no sada je potrebno uložiti u "hardver", odnosno u kapacitete slabe kategorizacije.

Zamoljen je da komentira kako se u tu priču uklapaju tvrdnje da je država neefikasan, odnosno najgori vlasnik.

"Turizam ne spada u državni portfelj, ali empirijski je dokazano da uprava najviše utječe na poslovanje, bez obzira je li vlasnik država, fond ili bilo tko. Kod države jest malo kompliciranije, jer je vlasništvo javno, ali to nije razlog da tvrtka ne bude uspješna. Imamo dosta primjera uspješnih državnih tvrtki, ali na površinu uvijek isplivaju one koje su problematične, a za dobre se uvijek malo manje čuje", kazao je. 

U Jadranu se, navodi, otvorio drugi problem: kapital koji je potreban. Iz stečaja su izašli s ogromnom imovinom, a ti objekti služe za biznis i bili su slabo kategorizirani, na samo dvije zvjezdice. Podigli su prvo dva hotela za dvije zvjezdice, uložili u spa centre i kongresne centre, orijentirali se na zdravstveni turizam, no tu nije kraj. 

On Crikvenicu vidi kao mjesto gdje će se odmarati mlade obitelji srednje i više platežne moći, a nastoje se i promovirati kao destinacija koja je prijateljski nastrojena i prema kućnim ljubimcima. 

"Najveći izazov za sezonu nam je vrijeme, ali na to ne možemo utjecati. Booking nam ide dobro", kazao je. Cijene s kategorizacijom će, naravno, narasti. Uložili su 100 milijuna kuna i do 2020. planiraju uložiti još 200 milijuna kuna, naveo je, a cilj je i povezati "zelenu i plavu Hrvatsku", dodao je.