Kako bi zadržao najbolje stručnjake i privukao velika svjetska imena, Nanobit, najveći hrvatski proizvođač računalnih igara ove godine svoje će najbolje radnike početi nagrađivati suvlasništvom.

Alan Sumina, suosnivač i direktor Nanobita izjavio je u srijedu na panelu o "Developerima – supervaluti tech industrije" na Bug Future Showu u Zagrebu da njima nije problem programere platiti od osam do 18 tisuća kuna neto. Dodao je da nije problem ni druge stručnjake koje traže, poput specijalista za marketing, umjetnu inteligenciju ili data science u gaming industriji, dobro platiti.

"Nije čak problem ni to što ljudi odlaze iz Hrvatske, jer normalno je da postoji neka fluktuacija i razmjena iskustava, ali je velik problem što oni koji odlaze se ne vraćaju i što stručnjaci iz drugih zemalja ne žele doći u Hrvatsku. I zato ćemo ove godine početi dijeliti opcije na udio u vlasništvu najboljima, kako bismo ih privukli i zadržali", kaže Sumina. Dodaje da još nisu razradili kako će to točno izvesti nagrađivanje opcijama, ali da će to svakako provesti.

Pojašnjava da Nanobit, koji zapošljava sto radnika i ima godišnji prihod od 60 milijuna kuna, već daje bonuse, edukacije te šalje zaposlenike da šire iskustva u druge zemlje. No, ističe, nedavno im je otišao jedan programer u Švedsku, ne zato što je nezadovoljan već zato što će mu tamo posao imati i supruga, i to tri puta bolje plaćen nego u Hrvatskoj. Problem je i što programerima, koji primaju 15 tisuća kuna neto plaću, ne može dati povišicu, a da višestruko ne uplati državi za davanja.

"Mi smo nedavno doveli osobu iz V. Britanije koja se bavi akvizicijom novih korisnika, jer takvih stručnjaka nema u Hrvatskoj. Sad razgovaramo i s osobom iz Izraela, ali odgovor je da u Izraelu, koji je cijelo vrijeme pod bombama, država manje oporezuje plaću nego u turistički mirnoj Hrvatskoj – i ta osoba zato ne želi raditi u Hrvatskoj", kaže Sumina.

Ana Petrović, voditeljica ljudskih resursa u FIVE-u, koji ima 130 zaposlenih od čega 60% programera i ima godišnji prihod od 60 milijuna kuna, da su si hrvatske IT tvrtke velika konkurencija kad su u pitanju programeri. "Ne želimo da nam je takva konkurencija u prvom planu. Programerima donosimo zanimljive projekte i dobre plaće. Početne su 7-9 tisuća kuna, srednje se penju do 12, a maksimum ne postavljamo", kaže.

Igor Gržalja, čelnik Asseca SEE, koji u Hrvatskoj ima 148 zaposlenih i 150 milijuna kuna prihoda, kaže da mu je i samom ponekad žao što nije ostao programer. "Mi tražimo najbolje i tako ih plaćamo pa se plaće kreću do razine menadžmenta. Unatoč tome, dobre je teško naći", zaključuje Gržalja. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“