U jednoj od najneizvjesnijih i najtežih godina za autoindustriju, tvrtka Auto Hrvatska obilježava 70. obljetnicu poslovanja i nedavno je predstavila novu suradnju s vodećim kineskim proizvođačem električnih automobila, te na hrvatsko tržište dovodi zanimljive novitete u segmentu osobnih i gospodarskih vozila.
O novim poslovnim potezima, stanju na tržištu automobila, prognozama i planovima, razgovarali smo s Velimirom Marovićem, članom Upravnog odbora i glavnim izvršnim direktorom tvrtke Auto Hrvatska.
Nedavno ste naglašeno iskoračili na tržište električnih automobila suradnjom s kineskim proizvođačem. Što očekujete od suradnje?
Poslovna grupa Auto Hrvatska je pokrenula suradnju s tvrtkom Chongqing Sokon Motor Company, vodećim kineskim proizvođačem osobnih i lakih komercijalnih vozila, te postala zastupnik DFSK električnih osobnih vozila marke SERES i komercijalnih modela Sokon na hrvatskom tržištu.
Početak bavljenja električnim automobilima odgovora trendu razvoja ukupnog tržišta i potrebama svih korisnika. No treba naglasiti da je Auto Hrvatska u tom segmentu već prisutna na domaćem tržištu kroz postojeće brendove s kojima surađujemo.
Kao distributer osobnih i lakih gospodarskih vozila nudimo brendove iz VW grupacije – Volkswagen, Škodu, Seat, Cupru i Audi te Peugeot, Renault, Mazdu, Dacia i Fiat Profesional. Riječ je o brendovima koji u svojoj ponudi sadrže električna vozila, pa smo te električne modele navedenih proizvođača i dosad nudili na tržištu.
Tržište e-vozila u Hrvatskoj je još razmjerno malo, ima svega tri posto udjela u ukupnoj brojci od 40 tisuća vozila, koliko je težilo tržište novih osobnih automobila u prošloj godini. Riječ je o otprilike 1200 električnih vozila i to isključivo u segmentu osobnih vozila, dok je u segmentu lakih i teških gospodarskih vozila riječ o svega nekoliko desetaka vozila.
Auto Hrvatska kao moderna tvrtka prati kretanja i promjene tržišta. Temeljem toga ulazimo u određene strateške programe i povlačimo poteze kako bi ponuda bila zanimljiva i lako dostupna kupcima.
Kakva je onda potreba za električnim gospodarskim vozilima na hrvatskom tržištu?
Potreba svakako postoji. Djelomično i zato što je za električna vozila moguće dobiti subvencije. Važnost subvencija vidimo i na primjeru iz osobnog programa gdje u prodaji električnih automobila u značajnoj mjeri sudjeluju vozila koja su subvencionirana od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Isto tako, što će se više infrastruktura prilagođavati potrebama korisnika, to će više rasti i volja korisnika, neovisno o subvencijama, i to ne nužno samo zbog ekološkog aspekta i odluke da se kupuje nešto što manje zagađuje okoliš, već i zato što to ima i svoju dugoročnu matematiku.
Što je prije kokoš ili jaje, kad govorimo o infrastrukturi i voznom parku kod e-vozila? Kako ne otići u preinvestiranje?
Jedno s drugim ide ruku pod ruku. Nema smisla graditi infrastrukturu ako na cestama nema dovoljno električnih vozila. Izgradnja infrastrukture je prije svega skupa i u počecima sigurno nerentabilna.
S druge strane, ako nema infrastrukture ne može se očekivati ni značajniji proboj vozila u prodajnom segmentu. Mi smo u svim našim centrima diljem zemlje izgradili sustav punionica koji i dalje nadograđujemo.
Tako će, primjerice, u Zadru biti tri punionice, što je logično zbog turističkog aspekta, dok u nekim drugim, manjim gradovima imamo po jednu jer smo procijenili da u ovom trenutku veći broj nije potreban. Ta će se infrastruktura razvijati kako će se razvijati potrebe tržišta.
No, treba biti oprezan jer se, slično kao s računalima tehnologija vrlo brzo razvija. Ako danas nabavite stotinu novih računala, ona će za tri godine najvjerojatnije biti zastarjela tehnologija.
Razvojem cjelokupne industrije u proteklim godinama, punionice koje su se do jučer smatrale brzim i naprednim, danas to više nisu. Za takav tip ulaganja treba razmišljati značajno unaprijed, no teško je raditi planove na bazi 10 godina jer je to prerizično zbog brzog tehnološkog napretka.
Kod električnih vozila, pogotovo kad je riječ o gospodarskom asortimanu, ključan je podatak da li korisnik želi imati veći doseg ili veću nosivost. Što je veća baterija, doseg je veći, ali se gubi na nosivosti.
Zasad se taj kompromis još traži, ali se istovremeno razvojem tehnologije omogućuje da te baterije budu sve jače i sve lakše. To će u konačnici dovesti do toga da i gospodarska vozila budu sve interesantnija i korisnija krajnjim korisnicima.
Kako ste odabrali baš ovog partnera u Kini i je li to probijanje leda u Hrvatskoj kad su u pitanju kineski dobavljači električnih vozila?
Kina ima niz kvalitetnih proizvođača. U našem slučaju smo se odlučili za dobavljača koji je joint venture između dvije kompanije. Jedna spada u kineski “big four”, odnosno među četiri najveće kineske kompanije u autoindustriji.
Riječ je o kombinaciji pouzdanosti u smislu poslovno ozbiljne kompanije, a s druge strane smo smatrali da je ponuda dobro prilagođena za potrebe i mogućnosti domaćeg tržišta. Pogotovo kao nadopuna našoj ponudi kroz ostale brendove.
Može li ovakvo širenje ponude na više brendova pojačati dostupnost vozila u svim ovim krizama? Je li to vaš strateški smjer?
Može, pogotovo u segmentu osobnih vozila. U vremenu ograničenih proizvodnih kapaciteta, multibrending koji se u Hrvatskoj, kao i drugim zemljama već značajno primio, daje veću mogućnost da se prilagodimo krajnjim korisnicima. Ako je poslovni subjekt isključivo uvoznik jednog brenda, onda je nužno ograničen.
U multibrendingu koji promoviramo unutar Auto Hrvatske, kad su osobna vozila i laki gospodarski program u pitanju, pokrivanjem većeg broja brendova osiguravamo veću širinu ponude i veću fleksibilnost u situacijama kao što je trenutno na tržištu kad nema dovoljno robe ili su rokovi isporuka za pojedine modele vrlo dugi.
Kineski auti su i cjenovno konkurentni? Je li to presudno za plasman na tržištu?
Cjenovno jesu konkurentni, ali nama je najvažnija stvar da su i kvalitetni. Osim toga, u Auto Hrvatskoj već tradicionalno, sa svim brendovima kojima se bavimo, uz kvalitetan proizvod želimo osigurati i kvalitetnu postprodajnu podršku za naše korisnike.
Pod tim mislim na definiranje jamstvenih i ukupnih postprodajnih uvjeta od strane proizvođača, ali i na prijenos informacija, kvalitetne edukacije i nabavu potrebnih alata, dijagnostike i svega što nam treba da bi osigurali najbolju razinu usluge našim krajnjim korisnicima.
Što još novog spremate u dijelu gospodarskih vozila?
Možemo najaviti da uskoro krećemo s promocijom i prodajom našeg najnovijeg modela električnog gradskog autobusa. MAN, naš principal čiji smo uvoznik za RH, Sjevernu Makedoniju i BiH je godinama jedan od globalnih predvodnika na razini autobusnih tehnologija.
Bili su prvi u upotrebi zemnog plina i svih drugih naprednih tehnologija pa tako i u sferi električnih autobusa. Tijekom proljeća ćemo predstaviti njihov novi autobus na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, prije svega za gradske prijevoznike.
Taj projekt nam ide ukorak s politikom EU koja kaže da su poželjni pogonski oblici za gospodarska vozila u budućnosti struja i vodik. Vodik je još u preranoj fazi razvoja da bi ušao u značajniju komercijalnu upotrebu, dok kod struje već postoje dostupna rješenja.
Treba pohvaliti aktivnosti države koja je kroz dva kruga subvencijskih tendera za gradove omogućila da se u Hrvatskoj u zadnje tri godine dopremilo preko 400 novih autobusa koji su tada još bili na konvencionalni dizelski pogon ili na plin.
Očekujemo da će kod budućih subvencija biti tražen električni pogon pa je sada pravo vrijeme da potencijalnim korisnicima tu tehnologiju prezentiramo.
Dolazak nove tehnologije, kao što je bilo i s vozilima na plin, zahtijevat će i investicije u infrastrukturi. Ulaganja će biti zahtjevna i tražit će pravovremeno osmišljavanje cijelog projekta, uz uključivanje i drugih subjekata. Srećom, u Hrvatskoj postoje brojne renomirane tvrtke koje već rade na takvim rješenjima, poput, primjerice, Končar Elektroindustrije.
Jeste li već razgovarali s predstavnicima gradova o tome, primjerice, u Zagrebu?
Već duže vrijeme gradski prijevoznici prikupljaju podatke od svih proizvođača. Prvenstveno što su u mogućnosti ponuditi, koji su dosezi, metode punjenja i pogona. Logično je da se korisnici pravovremeno interesiraju o ponudi, a mi im ovom prezentacijom želimo i fizički pokazati autobus i dati im sve dodatne informacije.
Također, treba imati na umu da bez državnih subvencija rijetko koji grad kod nas može samostalno ući u takve investicije jer su električna vozila znatno skuplja od konvencionalnih. No, treba misliti o ekologiji, okolišu i budućim generacijama koje će osjetiti posljedice naših današnjih odluka.
Kako je živjeti u ovakvim nepredvidivim vremenima u vašem biznisu? Možete li raditi neke planove?
Živimo u vremenima u kojima na dnevnoj bazi moramo biti spremni na promjene i u kojima je teško predvidjeti razvoj događaja u bilo kojem smislu, od cjenovnog do opskrbnog i logističkog.
To čak nije ni tema pandemije i ukrajinske krize, već sveopćeg nesrazmjera u razvoju različitih resursa, od ekonomija koje su galopirajuće rasle, a nisu možda za to imale podlogu, do razlika siromaštva i bogatstva. Godina 2020. nam je donijela značajne padove tržišta, no lani je došlo do određenog oporavka.
Za 2022. je teško predvidjeti što će se događati. Tržište ima značajne potrebe, no upitno je koliko tvornice mogu isporučiti traženih proizvoda. To, naravno, nije slučaj samo u našoj branši, već poremećaje osjećaju svi. No, to ne znači da ne trebamo imati razrađene strateške planove i ciljeve.
Kao i sve ostale uspješne tvrtke, Auto Hrvatska izrađuje dugoročne planove. Upravo se nalazimo pred krajem jednog takvog ciklusa pa smo započeli izradu novog plana rasta i razvoja.
U kvantitativnom dijelu plana naravno da je cilj ostvariti bolje i više. Iako ne možemo predvidjeti konkretne brojke, možemo si zacrtati postotke udjela na tržištu i krenuti prema ostvarenju tog cilja. Primjerice, danas na tržištu osobnih vozila sudjelujemo s tri posto udjela, a u gospodarskom segmentu smo na oko 30 posto.
Jedna ste od rijetkih tvrtki na hrvatskom tržištu koja je preživjela tako dugo. Što je bilo presudno?
Tvrtka Auto Hrvatska jedna je od rijetkih kompanija u Hrvatskoj koja ima dugogodišnju tradiciju koja je u prvom redu pozitivna.
Od samih početaka djelovanja Auto Hrvatsku je krasilo obilje ambicioznih, pametnih, tržišno orijentiranih ljudi i kadrova. Baš zato je i naša transformacija u tržišnu ekonomiju bila lakša i nije uništila naše poslovanje, kao što je bio slučaj kod nekih drugih.
Uvijek smo orijentirani na poslovnu izvrsnost i želimo biti sinonim za kompetentnost i konkurentnost na tržištu. Želimo da svih naših 700 zaposlenika budu stručni u svom poslu, motivirani, da još više ulažemo u sebe, u školovanje, jer jedino onaj tko zna može biti kompetentan i uspješan.
Ujedno želimo selektirati ljude koji vole raditi to što rade, a na nama kao kolektivu je da im pružimo svu mogućnost kvalitetnog razvoja. A da kod nas ima mogućnost razvoja govori i činjenica da su sva četiri današnja izvršna direktora svoj put u firmi započeli kao pripravnici.
Kakvi su vam planovi u regiji?
Auto Hrvatska je u razdoblju nakon 2010. značajno iskoračila u regiju. Prvo smo postali uvoznici MAN kamiona za Makedoniju, 2016. godine za BiH, i u međuvremenu smo postali uvoznici Ford kamiona za Hrvatsku, BiH i Sloveniju. Naravno da želimo daljnji rast, no ne želimo preskakati stepenice. Naša strategija je stvaranje zdravog rasta s kojim ćemo i dalje moći biti kompetentni, konkurentni i nadasve uspješni.
Autoindustrija je krenula podsjećati na tržište nekretnina, cijene divljaju bez znakova stagnacije. Može li se u današnjim okolnostima ikako predvidjeti daljnje kretanje cijena vozila, gdje je plafon?
To nitko ne zna. Kao i u slučaju s nekretninama – gdje jedna kuća u par godina može vrijediti pet puta više – samo zbog kretanja tržišta, i u našem segmentu djelovanja je upitno što će se dalje događati.
Naravno, ako će cijene rasti, to će utjecati na potražnju. No pitanje je koliko takav razvoj događanja može dugo trajati. Osim toga, nitko još ne može predvidjeti razmjere utjecaja krize u Ukrajini na tržište ili što će se dešavati s koronom koja je opet počela jačati u Šangaju.
Kao što smo spomenuli, važno je raditi planove, ali današnja vremena zahtijevaju veliku fleksibilnost i sposobnost brze prilagodbe na novonastale
situacije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu