Danas je za svaku tvrtku od izuzetne važnosti da bude prepoznata kao privlačan poslodavac, da ima zadovoljne zaposlenike i da profesionalci iz raznih područja žele surađivati s njom.

Dobar brend poslodavca ne znači samo lakše zapošljavanje ili bolje zadržavanje zaposlenika, on daje i pozitivnu sliku vlasnicima, dioničarima, kupcima i dobavljačima, stvarajući tržišnu percepciju organizacije izvan samog brenda poslodavca.

Upravo stoga su dobar brend poslodavca i employer branding istaknuti kao glavni kriterij nagrada koje CareerCentar već treću godinu zaredom dodjeljuje u sklopu projekta Best Employer Brand Awards Adria.

Cilj projekta je povećati razumijevanje i važnost teme upravljanja employer brandom koji je danas glavni izvor konkurentnosti na tržištu rada te istaknuti uspješne pojedince i tvrtke koje će dobrim primjerima inspirirati druge poslodavce.

Ove godine natjecanje je po prvu put održano u regionalnoj konkurenciji, a jedna od nagrađenih tvrtki je Raiffeisenbank Hrvatska, koja je dobila nagradu za najbolji employee experience izvrsnim nizom aktivnosti naziva RBAlity.

Ivana Bljaić, specijalistica sukladnosti i Marina Jević-Kunštek, voditeljica tima u RBA/J. Regović/PIXSELL

Kako navode iz RBA Hrvatske, RBAlity priča nastala je kao dio ‘krizne situacije’ zbog Covida i potrebe da se osigura rad od kuće. “Naša reakcija na ‘krizu’ primarno je bila usmjerena na način kako osigurati kontinuitet poslovanja, vodeći veliku brigu o zaštiti zdravlja i sigurnosti naših ljudi.

Ljudima je bilo vrlo važno sigurno raditi od kuće, a zatim i sve druge teme – informiranost o svemu što se događa, smjernice za sigurno ponašanje, briga za zdravlje, i to na vrlo individualnoj razini”, ističe Irena Bašić Štefanić, direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima RBA.

Dodaje da su radili vrlo predano i intenzivno nekoliko mjeseci i nakon toga pitali zaposlenike kako im je bilo. Upravo taj feedback im je bio putokaz za dalje.

“Ljudi su nam vrlo jasno rekli što im je bilo dobro, što je bilo odlično, a gdje im treba više podrške. Sve dalje što smo radili, temeljili smo upravo na tome što kažu naši zaposlenici”, napominje Irena Bašić Štefanić.

Pozitivna iskustva

Kao viziju RBAlityja u početku su postavili misao o ‘kreiranju superiornog iskustva zaposlenika u radu od kuće’. Da bi to postigli, prvo su morali osvijestiti činjenicu da ‘posao’ nije ono gdje radiš već ono što radiš.

Stoga su za ciljeve osim formalnih preduvjeta (oprema za rad od kuće, radnopravni okvir, alati za online suradnju, prilagodba i oprema prostora u poslovnim zgradama), postavljeni i oni koji se tiču načina rada od kuće, komunikacije i suradnje u timovima, načina upravljanja ljudima.

Sve to je u konačnici vodilo do glavnog cilja – da zaposlenici rade u uvjetima koji ih motiviraju i potiču ih da budu najbolji što mogu biti, da su u tome osjećaju dobro.

”Prvi feedback zaposlenika, s kojim smo počeli, bio je izrazito pozitivan. Ljudi su prepoznali brigu koju organizacija posvećuje njima i njihovoj dobrobiti. To nam je bio vjetar u leđa. Odaziv zaposlenika na sve naše ankete, fokus grupe, je vrlo visok i NPS koji mjerimo uvijek probija plafon. Evo na zadnjoj akciji je NPS bio 89!”, kaže Petra Samac, HR Ekspert za organizacijski razvoj, Scrum Master RBAlity tima i nadodaje da je cilj kreirati novu kulturu i način rada u organizaciji i ljudi to sad razumiju.

“Zato uvijek dobijemo vrlo jasne pozitivne povratne informacije i one u smjeru potrebnih poboljšanja – ljudi stvarno vole dati prijedlog, komentar, kad znaju da će to netko ozbiljno uzeti u obzir. Zapravo se i ne sjećam nekog baš negativnog feedbacka – ljudi su baš konstruktivni i usmjereni na rješenja. Iz naše perspektive to je upravo ono što želimo i zato nam je svaki feedback stvarno poklon”, kaže Petra Samac.

Da je to tako potvrđuju iskustva Ivana Bljaić, Specijalistice sukladnosti i Marina Jević-Kunštek, Voditeljice tima, koje su ispočetka bile uključene u RBAlity aktivnosti. “Isprva je rad bio otežan s obzirom na to da na takav model nisam navikla. Rad od kuće me osvijestio koliko je važno imati dobru radnu stolicu, mi ran prostor izoliran od buke ostalih ukućana.

Također izuzetno je bilo teško balansirati radno vrijeme i organizirati si pauze. U samim počecima rad od kuće produljio je radno vrijeme na cjelodnevni rad”, opisuje Marina JevićKunštek ali napominje kako danas na njega gleda sasvim drugačije. “Prednost je to što sam prepoznala količinu fleksibilnosti.

Dalibor Kovačević/J. Regović/PIXSELL

Radno vrijeme je puno efikasnije jer se ne gubi vrijeme na putovanje na i s posla. Sve je opuštenije, mirnije i fleksibilnije, puno više komuniciram i slušam, izgradila sam povjerenje i odnose u timu”, napominje Marina JevićKunštek, Voditeljica tima u RBA. Slično iskustvo ima i njena kolegica Ivana Bljaić.

“Prvih nekoliko mjeseci radili smo isključivo od doma. Na početku mi je to bilo jako zanimljivo jer na prvu – kome se to ne bi svidjelo? No, nakon tjedandva sam shvatila da nisam taj tip te da mi treba radna okolina, kolege…

Sada mi je kombinacija uredahome office idealna jer si poslovni tjedan mogu organizirati kako mi odgovara. Dio posla mogu obaviti iz ureda, a dio posla za koji mi treba veća koncentracija naprosto obavljam u miru i tišini svoga doma “, ističe Ivana Bljaić.

Četiri ključna principa

Upravo ta fleksibilnost pokazala se kao najprivlačnija kod većine zaposlenika. Uz to, ističe Irena Bašić Štefanić, glavna prednost je to da ljudi znaju da je njihov glas bitan i to u svim područjima koja čine zaposleničko iskustvo.

“Svi znamo da nije dovoljno moći raditi od kuće nego i to kako surađuješ s drugima u timu, s ekipom u drugim dijelovima firme, kako se tvoji nadređeni ponašaju… Sve to se sada kreira tako da bude puno više ‘employee centric’ jer to je jedini osigurač uspjeha organizacije.

Petra Samac/J. Regović/PIXSELL

Sretan i angažirani zaposlenik znači sretnog i angažiranog klijenta – pa to sad već svi razumiju i metodom vlastite kože”, kože direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima RBA i nadodaje da je normalno da ima i poteškoća, ali u velikim sustavima stvari se ne mogu mijenjati ‘dekretom’ i to vidimo kao normalno i samo nas motivira jer znamo da je i otpor dio promjene i nužan prije nego što svi prihvatimo neka nova ponašanja.

Kada je sve počinjalo nisu točno znali što će im sve trebati osim da moraju osigurati da su zaposlenici sigurni i da mogu raditi svoj posao. Dalibor Kovačević, direktor ITa u RBA, kaže kako je u početku bilo najteže osigurati da svi dobe opremu za rad van ureda.

“Tu smo ovisili i o drugima jer je npr. proces nabave jako zapeo na cijelom tržištu u jednom trenutku, no uspjeli smo. Druga stvar s kojom se redovno suočavamo je osvještavanje mikromenadžmenta i njegove štetnosti.

U jeku krize, naravno da je jako važno ljudima reći točno što i kako trebaju raditi, no nakon što akutna kriza prođe, stvarno je nemoguće upravljati svakim detaljem nečijeg posla. I taj zaokret od ‘preciznih’ pravila i hodograma prema načelima i smjernicama je vrlo izazovan za kulturu u organizaciji.

Posao koji ljudi rade je vrlo različit i naravno da ne mogu vrijediti identične stvari za sve poslove niti za sve ljude, ali vjerujemo da svi možemo raditi po istim smjernicama i istim principima”, smatra Kovačević.

Osnovne smjernice RBAlityja i sve što se oko njega radi temelji se na četiri ključna principa izgradnja povjerenja, osnaživanje ljudi, samoregulirajući timovi i kontinuirana unapređenja, pojašnjava Petra Samac. “Znamo da je gotovo sve moguće ako si vjerujemo.

Znamo da naši ljudi najbolje znaju kako raditi svoj posao, vjerujemo u snagu timova i sasvim smo sigurno da metodom malih kontinuiranih koraka možemo napraviti puno, zajedno”, kaže Petra Samac i nadodaje da uvijek polaze od onog što im kažu zaposlenici, testiraju manja unapređenja, onda opet pitaju i ‘isporučuju’ na veći broj ‘korisnika’, pratie što se događa i onda opet prilagođavaju, dorađuju…

”Znači osnovni princip rada je baš agilan oko korisnika tj. našeg zaposlenika, kontinuirano i korak po korak, izgrađujemo bolje iskustvo u svim područjima koja čini rad i iskustvo radom”, kaže Petra Samac, a Marina Jević-Kunštek nadodaje kako je svaki novi feedback smjer u nadogradnju.

“Već sada kreiramo novu viziju RBAlity priče kako bismo dodatno naglasili da više ne pričamo o radu od kuće, jer to smo savladali, nego upravo o novoj realnosti rada i novim principima koji trebaju vrijediti gdje god da jesi i što god da radiš.

Danas se naši ciljevi odnose na kulturu rada i suradnje u organizaciji i više ne pričamo samo o radu od kuće. Za nas je hibridni način rada realnost i sad idemo dalje”, zaključuje direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima RBA.

Irena Bašić Štefanić/J. Regović/PIXSELL