Podravka je po ostvarenom prihodu do 2007. držala lidersku poziciju među konkurencijom u prehrambenom sektoru. Godine koje su uslijedile prošle su bez većih inicijativa, sve do 2015. kada su se projekti počeli nizati kao na tvorničkoj traci.

Pokrenuta je gradnja dviju tvornica Belupa ukupne vrijednosti 51 milijun eura, što je bila najveća greenfield investicija u državi, u portfelj je stavljena slovenska prehrambena tvrtka Žito, uspješno je provedena dokapitalizacija kompanije uključivanjem i radničkog dioničarstva te završen višegodišnji projekt organizacijsko-kadrovskog restrukturiranja. 

Financijsko izvješće za 2015. je pokazalo da je Podravka Grupa lani ostvarila i rekordnu dobit od 398 milijuna kuna što je četiri puta više nego za 2014. To je, kako ističe predsjednik Uprave Zvonimir Mršić, najveća dobit realizirana u posljednjih 25 godina. Rekordna neto dobit, među ostalim, rezultat je pozitivnog utjecaja kupnje slovenske tvrtke Žito te poreznog prihoda povezanog s poticajima koji su Podravki dodijeljeni radi izgradnje novih tvornica Belupa. Prihodi od prodaje Grupe Podravka u 2015. rasli su 7,8 posto, na 3,77 milijardi kuna. Strateško poslovno područje Prehrana ostvarilo je još bolji rast prihoda od prodaje od 11,6 posto pa su dosegnuli 2,9 milijardi kuna. Prehrana je u 2015. imala gotovo 211 milijuna kuna neto dobiti, dok je u prethodnoj godini dobit ovog segmenta bila 28,8 milijuna kuna.

Vjetar u jedra

Akvizicija Žita, za koje je Podravka platila 57,7 milijuna eura i stekla većinski paket s 96,8%  dionica, projekt je koji će, uvjereni su u koprivničkoj kompaniji, dati novi snažan vjetar u jedra grupacije. Žito je ne samo veliki proizvođač,  već ima veliku prepoznatljivost na tržištima jugoistočne Europe. S tom akvizicijom Podravka će konsolidirati položaj na prostoru regije i postati lider u nekoliko dodatnih kategorija s obzirom na komplementarnost asortimana. Sa oko 900 milijuna kuna prihoda godišnje, Žito će utjecati i na stabilizaciju ukupnih prihoda na razini grupacije, na više od 4,5 milijardi kuna.

Projekt dokapitalizacije realiziran je iznad očekivanja, ponuđeno je 1,7 milijuna dionica i prikupljeno 510 milijuna kuna namijenjenih novim investiranjima. Interes za upis novih dionica bio je 33% veći od ponuđenog iznosa. Domaći mirovinski fondovi upisali su 60,7% posto novih dionica, Republika Hrvatska 22,2% posto dok su zaposlenici upisali 5,2% posto, a ostali dioničari 11,9% posto novih dionica.

Mršić u izjavama za medije ne skriva zadovoljstvo što je u njegovu mandatu vođenja kompanije radikalno preokrenut višegodišnji trend usporena razvoja, kao ni vrlo ambiciozne planove za naredno razdoblje.
“Stalno se govorilo da Podravka ima potencijala, ali nema snage. Akvizicijom Žita i provedenim restrukturiranjem to smo konačno prekinuli i u sljedeće dvije godine planiramo snažan rast jer Podravka želi još kupovati, u regiji, a po mogućnosti i šire”, ističe predsjednik Uprave.

Tvrdi da Podravka neće biti samo najbolja kompanija u Hrvatskoj, već će uskoro izrasti u snažnog internacionalnog igrača koji će poslovati globalno, a zadržat će sjedište u Hrvatskoj. Ne žele, kaže, nositi oznaku regionalno najveće kompanije, ambicije koprivničkog prehrambenog diva streme visoko, a voljni su, ističe Mršić, i za suradnju s ostalim ovdašnjim kompanijama iz prehrambenog resora kako bi zajedno osvajali i jačali pozicije na novim tržištima. Već danas su, podsjeća, prisutni na više tržišta od svih domaćih kompanija, poznaju ta tržišta i na njima imaju izgrađenu infrastrukturu. Upravo stoga su u kompaniju doveli nekoliko menadžera s inozemnim putovnicama, a pogone Podravke otvorili su i stranim studentima, nudeći im stručnu praksu. Strategija Podravke je biti najinternacionalnija hrvatska firma.
Fokus su usmjerili na svjetske regije, za svaku su razvili specifičnu strategiju i proizvode. Uz Adria regiju, Australiju i Ameriku okreću se više nekim područjima Azije i Afrike zbog čega su lani otvorili i tri nova huba, Peking, Dubai i Tanzaniju.

“Podravka više nije što je bila prije tri godine, mijenjali smo se puno brže od okruženja jer smo morali sustizati konkurenciju, a istodobno smo promijenili cijeli proces rada”, ističe Mršić te uz snažniji fokus na izvoz navodi kako velike planove imaju vezane i uz turizam s obzirom na njegov golemi potencijal unutar hrvatskog gospodarstva.
U Mršićevu mandatu provedeni su i veliki rezovi u kadrovskom restrukturiranju. Broj zaposlenih je, uz otpremnine, smanjen za oko 20 posto. S otkazima i velikim rezovima zasad je, kaže, gotovo, no restrukturiranje je ipak kontinuirani proces pa su moguće još neke promjene.

Priča o prodaji

Nedavna odluka Vlade RH da svoj portfelj dionica Podravke ponudi na prodaju izazvao je brojne kontroverzne ocjene koje su, čini se, kumovale povlačenju te odluke. Na to su se nakalemile rasprave o povezivanju Podravke i Atlantic grupe međusobnom razmjenom dionica, no i taj je projekt punio medije oko tjedan dana. 

Za samu tvrtku ipak je najvažnije da je i prvo polugodište 2016. donijelo rast svih poslovnih parametara. Na razini Podravka grupe iskazana je neto dobit od 97,3 milijuna kuna, što je rast od 5,8 posto. Prihodi od prodaje rasli su 26,2 posto dosegnuvši 1,98 milijardi kuna. Strateško poslovno područje Prehrana, najvećim dijelom zbog konsolidacije Žita, ostvarilo je 1,6 milijardi kuna prihoda od prodaje uz rast od 34,3 posto.

Kada je riječ o tržištima Podravke, sve četiri regije ostvarile su povećanje prihoda od prodaje. Najveći rast zabilježila je regija Rusije, ZND-a i Baltika, i to 68,2 posto, uz podjednak doprinos prehrane i farmaceutike.

“U vremenu koje je pred nama slijedi daljnje snaženje kompanije te fokus na dva glavna strateška cilja, a to su konsolidacija i jačanje naše pozicije u Adria regiji te nastavak već započete internacionalizacije izvan nje”, naglasio je Mršić prigodom objave rezultata poslovanja za prvo polugodište 2016.l