Za dugo zazivani brži rast hrvatskog izvoza koji je lani podignut za 11 posto, ekonomski analitičari pripisuju zasluge oporavku u Uniji, kao i činjenici da naši poduzetnici sve više otkrivaju i koriste mogućnosti koje im otvara jedinstveno europsko tržište.

Taj se zaključak izvlači i iz podataka o najvećim hrvatskim izvoznicima, u čijem vrhu standardno prednjače velike kompanije koje su uporno svoj prostor i razvoj temeljile na praćenju i prilagodbi stranim tržištima. Vodećih 10 ostvarilo je ukupno 19 milijardi kuna izvoznih prihoda, a njihov je prosječan rast bio ispod nacionalne razine. Zanimljivo je, pak, usporediti stanje unatrag pet godina i liste tada najvećih izvoznika. Lani je broj onih čiji je izvozni rezultat iznad jedne milijarde kuna povećan za dvije kompanije u odnosu na prethodnu godinu, pa ih je ukupno sedam u tom timu, no prije pet godina kada je to izvozno društvo činilo osam tvrtki.

U samom vrhu izvoznih perjanica opstala je Ina visoko iznad drugih, međutim, s osjetno manjom vrijednosti prodaje na drugim tržištima. U 2010. izvoz Ine dosezao je 8,6 milijardi, a lani je smanjen već četvrtu godinu zaredom i bio ispod 6,3 milijarde kuna. Pad izvoza posljedica je negativnih trendova na globalnom naftnom tržištu, no i snažan pad izvoza u prošloj godini Inu još uvijek drži uvjerljivo ispred ostalih velikih izvoznika.

Dugogodišnji drugoplasirani izvoznik pulski brodograditelj Uljanik koji je prije pet godina ostvarivao izvoz iznad 2,4 milijarde kuna nestao je iz društva top izvoznika i spuzao je na ljestvici najvećih s drugog na 26. mjesto, a na njegovu poziciju smjestila se Pliva, čiji je izvoz kroz tih pet godina skočio s 1,91 milijardu na lanjskih 3,05 milijardi kuna.
Varaždinski Boxmark Leather slijedi takav trend i kontinuirano jača izvoz, a u pet ljeta taj proizvođač kožnih proizvoda za automobilsku industriju podignuo je izvoz svojih proizvoda s 1,58 milijardi na lanjskih 2,65 milijardi kuna.

Dramatično u Kutini

Unatoč financijskoj nestabilnosti i kroz koju posljednjih godina prolazi, kutinska industrija umjetnih gnojiva Petrokemija izvozni rezultat uspijeva ojačati. Posebice dramatična bila je prošla godina u kojoj je otvoren i postupak traženja strateškog partnera, koji još nije zaključen, no tvrtka je povećala izvoz ne samo na godišnjoj razini.

Lanjski prihod sa stranih tržišta Petrokemije veći je nego u 2010. u kojoj je uzgred bio ostvaren čak za 60 posto bolji izvozni “skor” u odnosu na prethodnu godinu, a Petrokemija je u tom razdoblju podigla izvoz za 300-njak milijuna kuna, pa je prodajom izvan hrvatskih granica ostvarila lani gotovo 1,8 milijardi kuna.

Među lanjskih top 10 izvoznika uz Inu je još samo jedan imao slabiji izvoz u odnosu na prethodnu godinu, a riječ je o Ericssonu Nikoli Tesli, pri čemu je gledajući unatrag pet godina taj ugledni proizvođač zadržao izvoz na podjednakoj razini. No, dva su izvoznika u posljednjim godinama zabljesnula na hrvatskoj izvozničkoj pozornici. Prvo je turistička kuća Valamar Riviera, koja je lani još uskočila u društvo najvećih s izvozom gotovo 1,1 milijardu kuna, a koja konstantno posljednjih desetak godina investira u nove kapacitete i stvara podlogu za daljnji rast, s time da je i u proteklih četiri godine izvoz Valamara više nego udvostručen.

Zvijezdom se, pak, među izvoznicima za prošlu godinu može smatrati vukovarsko Prvo plinarsko društvo (PPD). Najveći distributer i trgovac prirodnim plinom lani je prvi puta zakoračio u društvo izvoznih lidera i odmah se smjestilo na visoku osmu poziciju, a k tomu i postalo član “kluba milijardera”.

Iz energetskog sektora odskaču rezultati na vanjskim tržištima koje su postigle tvrtke GEN-I, te HSE Energija, koji su lani značajno preskočili pola milijarde izvoza. Plin i nafta najizdašniji su hrvatski izvozni artikli, te lijekovi, a lani je još vidljiv pomak proizvodnje namijenjene izvozu u vojnoj industriji i ponovno jačanje automobilske industrije. Na razini pokazatelja u Europi nakon šest godina konačno je povećan broj registracija novih automobila, a taj pomak, pored Boxmark Leathera, najviše se prepoznaje u rezultatima Ad Plastika, koji je jedan od lidera među hrvatskim proizvođačima dijelova za automobilsku industriju. U 2015. solinska tvrtka oborila je svoje rekorde i vinula se u 10 top-izvoznika. Naspram 2010. u kojoj je izvoz također snažno rastao i Solinjanima donio 522 milijuna kuna, lani je im izvoz popravljen za gotovo 27 posto naspram prethodne godine.

Poboljšanje poslovnih rezultata očekuju i za ovu godinu nakon što su lani poradili na optimizaciji novčanih tokova kako bi smanjili zaduženost i poboljšali konkurentnost.

Eksplozivan sektor

U vojnoj industriji, pak, prema podacima puštenih iz resornih ministarstava, izvoz oružja i roba vojne namjene “eksplodirao” je u 2015. i na godišnjoj razini porastao za gotovo 37 posto.
Samo oružja i pripadajuće robe vojne namjene prodano je u vrijednosti iznad 102 milijuna eura, a uz remont američkih vojnih brodova obavljenih u brodogradilištu Viktor Lenac, koji su vrijedni oko 32 milijuna eura, rastao je i izvoz prijevozničkih i drugih usluga, pa su procjene da je ukupno izvoz u vojnom sektoru lani premašio milijardu kuna.
Od proizvođača u tom segmentu najbrže raste karlovački proizvođač oružja HS Produkt, čiji je izvoz premašio 589 milijuna kuna.

Amerika ih 'pogurala'

Prije pet godina ta je tvrtka zauzimala 57. poziciju na izvozničkoj ljestvici s plasmanom vrijednim 269 milijuna kuna. Porast u prošloj godini najviše je zasluga povećanja prodaje pištolja u Sjedinjenim Američkim Državama, te prodaje jurišnih VHS pušaka u Iraku. Iz HS Produkta stižu i najave kako će ova godina biti još uspješnija, a osim na američkom, proboju se nadaju i na novim tržištima, važnima za buduće reference. Za nedavnog posjeta predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića pogonima u karlovačkoj tvornici, direktor HS Produkta Željko Pavlin najavio je kako iščekuju do kraja godine i odluku o poslu za francusku vojsku vrijednom 300 milijuna eura, a radi se o kupnji pušaka, bacača, dijela streljiva, granata i dodatne opreme.

Vojna industrija grabi naprijed

No, osim HS-a rast bilježe i drugi proizvođači u tom sektoru, što se da iščitati i iz podataka Hrvatske gospodarske komore po kojima je HS-ova uvjerljiva dominacija s 80 i 90 posto udjela u ukupnom vojnom izvozu lani smanjena na između 60 i 70 posto. Taj su prostor zauzeli proizvođači strojeva za razminiranje, borbene opreme, kaciga, zaštitnih odijela i specijalne obuće za vojsku i policiju.
Nekad jedan od segmenata koji je vukao izvoz i do gospodarske krize činio čak više od 10 posto cjelokupnog izvoza, brodogradnja, lani je dobila malo vjetra u jedra, no daleko je ispod nekadašnjih ostvarenja. Prije pet godina dva su škvera bila na listi vodeće desetorice, ranije spomenuti Uljanik na drugom, a Brodosplit na sedmom mjestu, oba s prihodima iznad milijardu kuna (Uljanik 2,4 milijarde), a na 11. mjestu bio je i riječki 3. maj. Uljanik brodogradilište lani je poboljšao rezultat za 15 posto i izvoz podigao na 579 milijuna kuna, no njegov nekadašnji izvoz sada ne dostižu niti svi brodograditelji zajedno.
Među tvrtkama koje se polako gube iz izvozničkog kluba je i hrvatska podružnica talijanske naftne i plinske skupine ENI, koja je na početku krize bila jedan od glavnih hrvatskih izvoznika, s primjerice izvozom od 1,5 milijardi kuna u 2009., dok je lani ostvarila tek petinu tog iznosa.

Značajniji iskorak s druge strane ostvarile su Harburg – Freunderberger iz Belišća koja proizvodi strojeve za proizvodnju automobilskih guma, a koja je s 46-postotnim rastom tik do vodećih deset izvoznika, a tu su još Dalekovod, koji nakon izlaska iz predstečajne nagodbe bilježi oporavak. Posebno impresivnim skokom izdvaja se i Hospira, biotehnološka tvrtka u sastavu američke farmaceutske industrije Pfizer, koja je u okviru restrukturiranja Plive prije šest godina od Teve otkupila njezino cjelokupno biotehnološki pogon u Hrvatskoj.

Nova prva liga

Prva liga hrvatskih izvoznika, ukupno gledajući, posljednjih godina nije se drastično promijenila, izuzev ulaska PPD-a, pa se bolje ukupne izvozne rezultate hrvatskog gospodarstva očigledno valja smatrati zaslugom manjih poduzetnika, koji su u čekanju oporavka potrošnje na malom hrvatskom tržištu prilike tražili na jedinstvenom europskom tržištu. Svjedoče tome i podaci Financijske agencije prema kojima je u prošloj godini Hrvatska imala ukupno 106,6 tisuća poduzeća, od kojih je njih 15,4 tisuće izvozilo. Godinu ranije izvoznika je bilo za tisuću manje, dok je na početku gospodarske krize njihov broj bio za četiri tisuće manji od lanjskoga. Zanimljivo je i da osim značajnog prisustva inozemnih vlasnika, među glavnim izvoznicima ima sve manje onih koji su većinski još uvijek u državnom vlasništvu, pa su osim Petrokemije među dokazanim jakim izvoznim igračima još i Croatia airlines, te HEP i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

A kod kuće?

Izvoznici su i posljednje dvije godine u Hrvatskoj prednjačili po investicijama u razvoj, koja su generalno udvostručena naspram ranijih godina, a više od dvije trećine ulaganja u razvoj došlo je upravo iz redova izvozno orijentiranih tvrtki.

Što se, pak, novih tržišta tiče, uglavnom se hrvatski izvoznici i dalje drže tradicionalnih velikih europskih zemalja, članica EU. Zanimljivo je i da hrvatske tvrtke još uvijek teško izlaze na tzv. ostala tržišta, jer osim EU, jakost i dalje testiraju u zemljama CEFTA-e, dok je od udaljenijih tržišta značajnije tek ono u SAD-u, dok je zastoj nastupio u odnosima s Rusijom zbog zaoštrenih odnosa s EU.
Ukupno gledajući, hrvatski izvoznici zadovoljni su pozitivnim ukupnim saldom tek u nekoliko sektora, točnije u drvnoj i industriji namještaja, te u brodogradnji i proizvodnji metalnih proizvoda, u kojima je kad se podvuče crta izvozni rezultat veći od uvoza. No, da bi pokrenula jači ekonomski razvoj izvoz mora dobiti stabilnije i povoljnije uvjete poslovanja kod kuće, dok će puno toga u narednom razdoblju ovisiti o Brexitu, migracijskim i geostrateškim odnosima kojima će biti izložen glavni teren hrvatskog izvoznog gospodarstva EU. l