Do kraja lipnja trebao bi biti gotov novi tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji će ukloniti granicu od jednog megavata snage za postrojenja koja proizvode energiju iz bioplina i biomase, pa će se u Hrvatskoj moći graditi jača postrojenja, najavio je ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat. Do kraja lipnja imat ćemo novi tarifni sustav koji će ukloniti barijeru od jednog megavata i omogućiti razvoj poduzetničkih projekata, rekao je Horvat na Njemačko-hrvatskom simpoziju “Energija iz biomase – kruta biomasa, bioplin i biogoriva” u organizaciji Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Zakonska rješenja
Komentirajući česte poduzetničke prigovore o pretjeranom administriranju koje otežava gradnju energetskih objekata, rekao je da problema nema tamo gdje su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Kaže da investitori imaju poteškoća s lokalnom samoupravom koja je nadležna za izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola.Horvat se nada da će do kraja godine biti zgotovljena zakonska rješenja koja će razlikovati objekte za koje treba ishoditi građevinsku i lokacijsku dozvolu, a za koje ne treba. Najavio je i donošenje novog zakona o obnovljivim izvorima energije. Po njegovoj ocjeni, velik dio zakonodavnog okvira za razvoj projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj usklađen je s regulativom Europske unije. U području biomase energetska strategija Hrvatske definirala je cilj da do 2020. godine u Hrvatskoj bude instalirano kapaciteta ukupne snage 85 megavata, a u području bioplina planira se ukupni proizvodni instalirani kapacitet od 2,6 petadžula. Njemačko-hrvatski simpozij o biomasi okupio je nekoliko stotina sudionika. Tijekom rasprave istaknuto je da će proizvodnja energije iz biomase dugoročno imati važnu ulogu u energetskoj bilanci Hrvatske. Velike šumske površine te u pojedinim regijama razvijena poljoprivreda i drvna industrija nude velike mogućnosti za korištenje biomase, ocijenjeno je na simpoziju.

Pravo otkupa
Prednosti drvne biomase su u Hrvatskoj široj javnosti još prilično nepoznate i nedovoljno se promiče njezino korištenje, ali je i te kako dobra “lokalna” alternativa sve skupljim svjetskim energentima, kažu u Drvnom klasteru Delnice, Poput svega što u Hrvatskoj valja, i potencijale OIE, pa tako i biomase, u nas najviše prepoznaju stranci, među kojima i mnogi i špekulanti. Računaju, naime, na europske potpore za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a kako u nas još ne postoje zakonski mehanizmi koji bi regulirali stjecanje prava na kupnju biomase prema izgrađenosti i kapacitetima projekta, neki žele tek “zauzeti” prava na gradnju postrojenja ili na kupnju biomase kako bi ih ulaskom Hrvatske u EU preprodali na globalnom tržištu. Neki stručnjaci pretjeruju u procjenama o količini od 3 do 5 milijuna tona biomase godišnje dovodeći u zabludu mnoge potencijalne ulagače koji misle da im je dovoljno 20.000 kuna da registriraju poduzeće i dobiju pravo na iskorištavanje biomase. No stvarni je potencijal, tvrde u drvnoj industriji, 700.000 tona drvnog otpada od oko 2 milijuna kubika drva, koliko godišnje prođe kroz njihove strojeve, te oko 600.000 tona šumskih ostataka. Koliko je cijenjena u svijetu, možda najbolje govori činjenica da je na europskom tržištu cijena biomase u posljednje dvije godine skočila 30%. Zbog nedovoljne informiranosti o OIE, posebice drvenim peletima, 10-ak hrvatskih proizvođača za koje država još nije pronašla model sufinanciranja kupnje peletnih kotlova danas izvozi čak 97%, 250.000 tona peleta godišnje.

Emisije CO2

Računa se da je opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo, budući da je količina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka količini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke. U posljednje vrijeme sve više postaje očito da je današnji pristup energiji neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije, najveći se doprinos u bližoj budućnosti očekuje od biomase. Biomasa, kao i njezini produkti – tekuća biogoriva i bioplin, nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slična fosilnim gorivima da je moguća izravna zamjena.

Raspoložive zalihe

Korištenje šumske biomase, uglavnom ogrjevnog drva, ima u Hrvatskoj dugu tradiciju. Još 1965. godine iz biomase se zadovoljavalo oko 1/4 energetskih potreba. Danas iako Hrvatska raspolaže s značajnim potencijalom biomase za proizvodnju energije (toplinska energija, električna energija, biogoriva) radi pomanjkanja tržišta i zamjene drugim energentima koje uvozimo (plin, nafta-loživo ulje, struja) te nedostatka ekološke svijesti o prednosti obnovljivih izvora energije (OIE) to korištenje svelo se na svega 4,3 %. Dugoročnim programom gospodarenja šumama (2006.-2015.) procjenjuje se da bi samo Hrvatske šume d.o.o. mogle raspolagati s 2,6 mil. m3 šumske biomase za dobivanje energije što bi udvostručilo sadašnji udio biomase kao energenta. Svjetska energetska kriza, koja će se sve više produbljivati korištenjem ograničenih rezervi nafte, te utjecaj korištenja fosilnih goriva na povećanje stakleničnih plinova s jedne strane, poštivanje međunarodnih sporazuma i deklaracija (Kyoto protokol, Gradečka deklaracija 2005.) s druge strane, daje šumarskom sektoru, a time i Državi, mogućnost i obavezu boljeg korištenja manje vrijednog drva i otpada i općenito biomase.