Telekomunikacijski regulator Hakom prisilio je Hrvatski telekom da raskine četiri ugovora za fiksne telefone koje je osvojio putem javnog natječaja. Prvi je to put da se sektorski regulator umješao u postupke javne nabave, koje su dosad nezadovoljni takmaci mogli rješiti jedino pri Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). Hakom je u dva rješenja utvrdio da je HT pobijedio na natječaju dampinškim cijenama te je zbog toga zabranio tom operateru da nudi, ugovara i pruža usluge pod tim uvjetima. Bez ugovora o fiksnoj telefoniji time su ostali Ministarstvo financija – Carinska uprava, Ured državne uprave Primorsko-goranske županije, Ministarstvo socijalne politike i mladih te zagrebački PMF.

Poštuju, ali se žale

U HT-u kažu da nisu imali izbora nego postupiti po rješenju Hakoma. No, s njim se ne slažu i već su uputili tužbu Upravnom sudu. “HT će poštovati rješenja inspektora Hakoma i postupiti sukladno nalozima koji su obvezujući za HT. Protiv navedenih rješenja podnijeli smo upravnu tužbu”, poručuju iz HT-a. U Hakomu kažu da HT kao operator sa značajnom tržišnom snagom, kojem je određena obveza nadzora cijena, ne smije svoje usluge nuditi po cijenama koje su niže od troškovno opravdanih.

“Ova obveza odnosi se na cijene koje HT nudi i u postupcima javne nabave, a kad naši inspektori to utvrde, onda imaju ovlast naložiti raskidanje ugovora jer sadrži nezakonito formiranu cijenu”, objašnjavaju iz Hakoma. Dodaju da inspektori sektorskog regulatora ne ulaze u ovlasti DKOM-a te da se to vidi iz njihova rješenja, gdje se raskidanje ugovora ne traži od naručitelja javne nabave već od HT-a. Inače, kazna za nepoštovanje rješenja je do 90 tisuća kuna za odgovornu osobu u operateru, a za svaku se opomenu udvostručuje.

Alternativci zadovoljni

Sanjin Škrtić, izvršni direktor za prodaju i marketing Optima telekma, čija je žalba srušila tri ugovora, kaže kako kontinuirano prate situaciju te da su spremni slati nove žalbe primijete li slične slučajeve. “Optima telekom zauzima se za provedbu dosljedne regulatorne politike, Zakona o javnoj nabavi, kao  i ostalih zakonskih obveza. Samim time pozdravljamo odluku regulatora jer ona upravo potvrđuje naša zalaganja i pokazuje odlučnost Hakoma u zaštiti svih operatera na tržištu, čime podupire daljnji razvoj hrvatskog telekomunikacijskog tržišta”, ističe Škrtić.

U Metronetu, koji je žalbom srušio HT-ov ugovor s zagrebačkim PMF-om, također ističu da su spremni reagirati na isti način, ali da očekuju još oštriju reakciju Hakoma. Sanjin Katinić, član Uprave za marketing i prodaju Metroneta, kaže da čekaju da prođe rok od 120 dana u kojem HT treba raskinuti ugovor s PMF-om te da očekuju odabir novog pružatelja usluga. “Pozdravljamo rješenje Hakoma jer predstavlja jedinu moguću ispravnu odluku budući da je zaista došlo do kršenja regulatornih odredaba”, kaže Katinić.

Novi  stari propisi EU

U Hakomu kažu da su dosad imali nekoliko pritužaba, sve su ih ispitali i potom reagirali tamo gdje se, kako navode, nedvojbeno utvrdilo da je riječ o kršenju regulatorne obveze. Objašnjavaju kako nije riječ o primjeni novih propisa nego direktiva Europske unije koje je Hrvatska preuzela kao članica. “Regulatorna obveza nadzora cijena na mjerodavnim maloprodajnim tržištima određena je HT-u u 2011. godini, otad Hakom ima ovlast kontrole troškovne usmjerenosti ovih cijena”, zaključuju u regulatoru.

Operateri u Uniji

A. Babić:  Hakom aktivniji zbog EU           

Ekonomski analitičar Ante Babić kaže da je Hakom postao aktivniji jer se operatori sada mogu izravno žaliti Europskoj komisiji. “Dosad smo imali ograničeno tržište i ako ste imali problema, mogli ste zvati svog ambasadora, ali sad je Hrvatska dio većeg tržišta EU, pa je situacija drukčija”, ističe te dodaje da je nužno povećati suradnju Hakoma, AZTN-a i DKOM-a.

Nužna suradnja DKOM-a i Hakoma

Sanjin Katinić iz Metroneta kaže kako je nužno uspostaviti suradnju između DKOM-a i Hakoma. “Odlukom Hakoma de facto se mora ići u novi postupak javne nabave koji traje od tri do devet mjeseci, tijekom kojih HT ostvaruje prihod nezakonitim djelovanjem, a da DKOM i Hakom blisko surađuju, to ne bi bilo moguće”, naglašava Katinić.