Godina iza nas u mnogočemu je bila dobra, unatoč tome što je većina naslovnica u studenome 2022. najavljivala jednu od najtežih godina od svjetske financijske krize koja je započela 2007., a godinu poslije prelila se na čitav svijet. Vezano uz takva predviđanja, imam jednu dobru i jednu lošu vijest.
Krenut ću s lošom jer smo joj iz dana u dan svi svjedočili; dovoljno je bilo otići do prve trgovine po nekoliko sitnica za doručak. Visoka stopa inflacije smanjila je broj artikala u našoj košarici, neki su možda prorijedili posjete frizerima i kino projekcije, a termostat je bio postavljen koji stupanj niže, nego što smo navikli.
U jednom je trenutku usporilo svjetsko gospodarstvo, ali nije se ponovila globalna recesija i to je dobra vijest, kao što je dobra vijest da su nevere koje su nas bacale posljednjih godina usmjerile naš brod u smjeru digitalne transformacije koja se pokazala kao temelj za gospodarski rast. U prošlogodišnjoj kolumni sam podsjetio da je Europska unija pripremila gotovo 7,5 milijardi eura za digitalizaciju zemalja članica, od čega je veliki dio usmjeren na mikro, mala i srednja poduzeća kako bi u sljedećih šest godina potpuno digitalno transformirali poslovanje u skladu s našim nacionalnim, ali i strateškim planom EU.
Naime, digitalizacija malih i srednjih poduzeća postala je glavni politički prioritet u zemljama OECD-a i šire, pogotovo u kontekstu jačanja otpornosti takvih poduzeća na krizne situacije zbog čega je i naše Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja počelo intenzivno raditi na podizanju digitalne pismenosti i poticanju razvoja poduzetničkih ideja temeljenih na digitalnim, disruptivnim i inovativnim tehnologijama.
MSP čini čak 99,8 posto gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, a samo kroz jedan projektni poziv MINGOR-a za koji je alocirano čak 10 milijuna eura, u 2023. su se kroz bespovratna sredstva mogle uvesti najvažnije digitalne usluge za bespapirno poslovanje – eRačun, DMS i platne usluge iniciranja plaćanja i dohvata izvoda u računovodstveni program. Već je u prvom od ukupno tri planirana kruga, posljednji će biti ožujku 2024., prijavljeno 1,8 milijuna eura vrijednih projekata.
Takav velik interes za eRačun u poslovanju nije samo posljedica najave skorašnjeg uvođenja obaveznog eRačuna u gospodarstvu, nego i sve veća svijest da je prosječan mjesečni trošak slanja stotinu eRačuna oko 20 eura mjesečno, a da papirnata inačica na isti broj poslanih dokumenata košta oko 145 eura za uredski materijal, oko 8,30 eura po računu za rad i nemjerljivu štetu za okoliš, ako znamo da samo jedan list standardnog A4 bijelog papira ima ugljični otisak od oko pet do 10 grama CO2.
Povezivanje elektroničke razmjene i digitalne ovjere računa s financijskim vrijednosnim lancem, dodatno će u 2024. ubrzati plaćanja računa i praćenje svih financijskih promjena po bankovnim računima kroz jedno sučelje računovodstvenog programa. Ne čekajte da vas u kolumni za 2025. podsjećam na to, kao što sam u ovim redovima podsjećao da sam odavno najavio bespovratna sredstva za digitalizaciju, nego odmah potražite što sve merBanking može učiniti za vašu, što uspješniju poslovnu 2024.
