Budući da je struktura tržišta različita od države do države, u Europskoj uniji važnost neovisnih trgovaca naftom varira od slučaja do slučaja. Ipak, svaka država ima svoje neovisne trgovce naftom, a svi zajedno okupljeni su u Udruženju neovisnih trgovaca naftom Europe (UPEI). O problematici s kojom se susreću u svom radu, tržišnim uvjetima i udjelima kao i budućnosti fosilnih goriva govori Bernd Schnittler, predsjednik Udruženja neovisnih trgovaca naftom Europe.

U vašem izvješću za 2009. stoji da najveću prepreku u trgovini nafte predstavljaju propisi, naročito neovisnim trgovcima. Što se može učiniti u vezi s tim u Europskoj uniji, ali i na području zemalja koje nisu članice EU kao što je Hrvatska?
Svakom je tržištu potreban okvir djelovanja, a njega za naftno tržište određuje Europska komisija. Zabrinuti smo zbog odredbi, propisa i drugih odluka unutar Europske unije, na primjer na području trgovine biogorivom suočeni smo s gotovo 125 različitih odredbi EU koje onemogućuju liberalizaciju tržišta u Europi. Previše propisa ugasit će tržište. Članice Europske unije moraju osmisliti bolji način suradnje.

U uvodnom dijelu godišnjeg izvješća za 2009. godinu stoji: ‘Također smo zabrinuti zbog sigurnosti zaliha prirodnog plina te zaliha energije općenito. Ne zaboravimo, Europa se našla u oštroj konkurenciji glede potražnje u međunarodnom okruženju.’ Kojim putem Europa treba krenuti što se tiče energije ako uzmemo u obzir da su zalihe plina i nafte ograničene? Je li čista energija (solarna, energija vjetra) prava ili jedina opcija?
Fosilna će goriva biti glavni izvor energije u sljedećim desetljećima. No doći će do nerazmjera proizvodnje i potrošnje, a tu razliku treba nadomjestiti obnovljivim izvorima energije. Uglavnom su neovisni trgovci naftom prije nekoliko godina uveli biogoriva na tržište. Razvijamo inovacije na području tehničkog razvoja, ali i što se tiče konkurentnosti: treba uvesti promjene u otvoren sustav konkuriranja kako bi se promijenili obrasci ponašanja. Uloga UPEI-ja u Europi jest povećati sigurnost i raznolikost zaliha po regijama i dobavljačima, a otvoreni smo za sve nove napredne ideje.

Može li Europa ikad postati stvarno neovisna o ruskoj nafti i plinu?
Plin je nakon nafte najvažniji primarni izvor energije u Europskoj uniji. Potražnja raste na svjetskoj razini. Oko 56 posto svjetskih zaliha plina nalazi se u Rusiji, Iranu i Kataru, a 25 posto plina u Europi dobavlja se iz Rusije. Europa jest ovisna o ruskom plinu, no postoje načini da se ostvare novi odnosi. Trebamo uvesti raznolikost, na primjer preko ukapljenoga prirodnog plina, trebamo ostvariti solidarnost unutar Europske unije, trebaju nam strateške zalihe za krizna vremena te veća učinkovitost u korištenju energije. Sve je te zahtjeve pokrila nekolicina novih odredbi Europske komisije, a sigurni smo da će jamčiti pouzdane zalihe u budućnosti. Što se tiče nafte, Europa također ovisi o trećim zemljama, no znatno je raznolikiji opseg dobavljača. Usto postoji sigurna regulacija strateških zaliha za 90 dana.

Koje vam probleme najčešće spominju članovi iz Hrvatske te kako im vi kao udruženje možete pomoći?
Snažnim partnerstvom Hrvatske i Europske unije otvorile bi se brojne prilike na tržištu. Budući da je riječ o velikom izazovu za brojne države i tvrtke, UPEI je spreman pružiti potporu u komunikaciji s EU.

U Hrvatskoj je većina naftnih kompanija u djelomičnom vlasništvu države. Postoji li u takvim slučajevima, prema vašem mišljenju, prostora da neovisni trgovci sudjeluju u poštenoj tržišnoj utakmici?
Prednost neovisnih kompanija je u njihovoj fleksibilnosti što se tiče alternativnih puteva nabave za komercijalne i maloprodajne potrebe. Povezane su s krajnjim korisnikom neovisnim servisnim centrima ili dopremanjem loživog ulja objektima u privatnom vlasništvu, komercijalnim i industrijskim tijelima te malim proizvodnim pogonima. Neovisne tvrtke igraju ključnu ulogu u postizanju tržišne ravnoteže, i to je važan kompliment velikim igračima. Naravno, zakon određuje neovisno i slobodno tržište.

Koliko članova ima vaše udruženje i koje je vaše mišljenje o položaju neovisnih trgovaca u budućnosti? (Hoće li biti novih spajanja te očekujete li da će neovisno trgovanje postati raširenije?)
Naši članovi dolaze iz šesnaest europskih zemalja, a predstavljaju državne organizacije trgovine naftom. Gotovo 10.000 malih i srednjih poduzeća sudjeluje u članstvu te vjeruje u pouzdanu opskrbu, sada i u budućnosti, energičnu konkurenciju, alternative u vremenima krize koje će omogućiti neovisno i slobodno europsko tržište. Pretpostavljamo da će biti novih tržišnih niša za neovisnu trgovinu naftom u Europi. Iako se struktura tržišta nafte razlikuje od zemlje do zemlje, neovisna trgovina naftom ojačat će u sljedećih nekoliko godina.

Koji je tržišni udio neovisnih trgovaca naftom u Europi?
Ne postoji sustav praćenja tržišnih udjela, no izračunali smo da neovisnim naftnim kompanijama pripada trećina servisnih postaja te da su aktivne u svim državama Europske unije, zemljama koje su u postupku stjecanja članstva i zemljama koje surađuju s EU. Isto tako na području grijanja neovisne tvrtke ostvaruju znatan doprinos ukupnim europskim potrebama za energijom, a 40 posto njih pokriva nafta.

Da vas tko upita koji je najbolji put prema uspjehu među neovisnim trgovcima, što biste savjetovali? Je li važna veličina crpki, veći spektar usluga ili dobar i postojan dobavljač?
Ponovit ću da je riječ o inovaciji i suradnji koju ostvaruju pojedine tvrtke. Ako je tržište transparentno, zaštićeno od manipulacije cijenama i ima slobodnu strukturu, postoji dovoljno prostora za nove tržišne igrače.

Koji je stav udruženja prema šteti za okoliš koju je izazvala nafta, a posebnu pozornost javnosti privukli su problemi BP-a u Meksičkom zaljevu?
Crpljenje izvora energije uvijek je opasno, a tako je već stoljećima. Nesreća na postaji Deep Water Horizon najnesretniji je primjer katastrofalnih razmjera. Međutim, nije na nama da procjenjujemo koliki je stvarni utjecaj na okoliš.