Mali dioničari Badela traže da ih se obešteti kao i Perkovića

Autor: Davor Ivanković/VL , 30. kolovoz 2016. u 15:28
Badel 1862 nedavno je posjetio i tehnički premijer Orešković, Foto: M. Prpić / Pixsell

Novi zaplet uoči Vladine odluke o izboru strateškog partnera.

Uoči donošenja odluke o strateškom partneru, u priču o Badelu 1862 uključuju se i preostali mali dioničari. Uprava i sindikat Badela pritišću tehničku Vladu da država kao većinski vlasnik potvrdi odluku Povjerenstva o izboru najpovoljnije ponude između slovačkog St. Nicolausa i Meteora iz Đakova. Mali dioničari, pak, upozoravaju na to da su ih u rješavanju krize i predstečajne nagodbe opet ignorirali, pripravni su ujediniti sve “frakcije” i pokrenuti tužbu protiv Badela i države.

Povod ujedinjavanju je lanjska nagodba između države, Badela i dotad najvećeg malog dioničara, bivšeg predsjednika Uprave Ante Perkovića. Njezina je vrijednost proglašena poslovnom tajnom, no u javnost se probila informacija da je riječ o 10 do 11 mil. kn i da je priznata vrijednost dionice od 100 kn. Iako je taj dogovor trebao otvoriti put zaključenju predstečajaa, on još traje, a država ne pokazuje namjeru da osim Perkovića obešteti i druge male dioničare.

Dvojica velikih preostalih tzv. malih dioničara, koji su dionice kupovali po 250 kn, ogorčeni su što opet “ostaju mimo svih procesa iako su životno zainteresirani za opstanak društva i ulazak strateškog partnera, ali ne uz bilo kakve uvjete. Fer bi bilo da barem dijelom sudjelujemo jer ciljamo na cijenu koju je u nagodbi dobio privilegirani dioničar”. Misle na Perkovića, otkrivaju da i oni “ciljaju” na cijenu od 100 kn.

 

100kuna po dionici

vrijednost je nagodbe na koju bi pristali mali dioničari

Upozoravaju da država, kada je primijenila tzv. model C u rješavanju krize, “nije otpisala ni kunu potraživanja, odnosno uračunata je kompletna glavnica i kamate, što nije slučaj u postupku predstečajne nagodbe, pa su mali dioničari ostali u nepovoljnom položaju”. U Badelu je ostalo još stotinjak malih dioničara, koji nakon Perkovića zakonskim automatizmom imaju pravo na istu nadoknadu, što Badel može stajati i 15 milijuna kuna. Dokaz da misle ozbiljno jest i vijest da su počeli pregovori nekad zaraćenih dioničarskih frakcija o zajedničkom nastupu prema državi i Badelu.

Da bi apsurd postao veći, Hanfa u cijeli postupak opet uključuje Perkovića i nekolicinu drugih dioničara, po obvezi po kojoj su i ušli u sporove i sklopili nagodbu prije. Traži da oni daju javnu ponudu preostalim dioničarima. Premda je već jednom Ustavni sud u tom sporu dao za pravo dioničarima. Problem je u državi koja se kao najveći vlasnik Badela s Perkovićem najprije nagađa i kupuje dionice, a zatim mu utvrđuje obvezu za preuzimanje (prema kojoj on mora kupiti dionice države). Perković objašnjava da se nagodio jer su mu prijetili da bi njegov ostanak doveo do stečaja. “To nisam mogao dopustiti i samo zato sam pristao”, kaže. O sadržaju nagodbe ne može govoriti jer je sporazum zaštićen poslovnom tajnom.

No, kako je ona ipak probijena, kaže da razmišlja o tužbi protiv Badela. I znakovito dodaje: “Nisam voljan stvarati nikome daljnje probleme, ovisi tko će i kako kupiti Badel”. Ne skriva da je kao strateškog partnera želio vidjeti globalnog igrača, Stock ili talijansku Ilvu. “Oni su veliki proizvođači pića, otvaraju pristup na mnoga tržišta.. Ne znam koliko je to danas izvedivo, a i ne znam puno o ponudama, niti se time zamaram. No, i TDR je prodan BAT-u a ne fondovima”, poručuje.v

Komentirajte prvi

New Report

Close