Arena centar bit će jedan od najvećih trgovačkih centara koji su najavljeni u Zagrebu i njegovoj okolici, kao i najveći u zoni lakše dostupnosti javnim prijevozom. U naselju Lanište, koje je postalo iznimno poznato kada je u njemu dovršena dvorana Arena Zagreb, gradi ga mađarski Trigranit tik uz najveću hrvatsku dvoranu.

Štern kao savjetnik
Arena centar jedan je od najviše najavljivanih trgovačkih centara u protekle četiri godine, ali je tek nedavno uspješno kreditom od 150 milijuna eura zatvorena financijska konstrukcija i osiguran nastavak radova. Mađarski “developer” će na sve faze pripreme, kupnju zemljišta, doprinose i gradnju uložiti 245 milijuna eura kako bi do kraja 2010. godine na površini od 175.000 četvornih metara niknuo centar koji će imati 62.000 četvornih metara raspoloživih za najam zakupcima. Trigranit je prije dvanaest godina osnovao Sandor Demjen, najbogatiji Mađar koji je karijeru započeo u trgovini, a zatim u bankarskom sektoru. I ostatak vlasničke strukture je izuzetno moćan. Suvlasnik je Sandor Csanyi, sada drugi najbogatiji Mađar i prvi čovjek OTP banke, Peter Munk, kanadski vlasnik rudnika zlata, Nathan Rotschild, engleski bankar iz poznate dinastije, te austrijski investicijski fond ImmoEast. Tvrtka ima nekoliko milijardi eura vrijedne izgrađene projekte u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Rusiji, Bugarskoj… U Hrvatskoj im je u početku produžena ruka bio konzultant Davor Štern koji je i sada savjetnik u upravi mađarske središnjice. Zemljište na Laništu počeli su kupovati prije nekoliko godina, dok je na Laništu većina površine bila livada. Dio zemljišta na kojem su planirali razviti trgovački centar prepušten je Ingri za gradnju sportske dvorane, a uz pomoć znanja i iskustava Trigranita u gradnji budimpeštanske Arene niknula je i Arena Zagreb. Partnerstvo između Ingre i Trigranita nije se učvrstilo kako je bilo najavljeno. Trigranit se povukao i prepustio Ingri sve u vezi s dvoranom, a Ingra nije uspjela realizirati dogovor da postane 25-postotni vlasnik susjednog Arena centra. Gradnja trgovačkog centra je inače samo prva faza ulaganja. Nakon Arena centra uz njega bi se trebala graditi i dva uredska tornja koja bi upotpunila projekt. Gradnja tornjeva trebala bi biti investicija od dodatnih 250 milijuna eura. Ta će operacija vjerojatno biti usporena jer je zbog krize i nedostatka novca Trigranit morao obustaviti mnoge projekte u drugim zemljama. Unatoč tome u tvrtki su uvjereni u isplativost gradnje Arena centra zbog njegova položaja i modernoga koncepta gradnje. Pri svim najavama Uprave ističe se da je želja da Arena centar zajedno s dvoranom postane novo središte društvenog života. U tom će se pravcu graditi i trg s fontanama i zelenilom koji će izravno biti povezan s ulazom u sportsku dvoranu. Većina parkirališnih mjesta, njih čak tri tisuće, smjestit će se u podzemnu garažu, dok će vanjskih parkirališnih mjesta biti pet stotina.

Spar najveći
Parkiralište Arena centra trebalo bi riješiti potrebe cijeloga brzorastućeg naselja i dvorane kojoj 900 parkirališta nije dovoljno kada organiziraju rasprodane događaje. Iako to u privatnim investicijama nije previše uobičajeno, Trigranit je za izvođača radova raspisao i natječaj na kojem je pobijedio novi konzorcij hrvatskih građevinara Mucić&Co., Međimurje graditeljstvo i Tromont. U gradnji bi trebalo biti angažirano oko 2500 radnika, dok će posao u Arena centru nakon gradnje naći sveukupno oko tri tisuće osoba. U centru će biti više od dvije stotine trgovina, a najveći i već zakupljeni prostor imat će Spar hipermarket koji će se prostirati na impresivnih deset tisuća četvornih metara. Među prvim zakupcima u centru je i Blitz Cinestar koji će imati multipleks kino s devet dvorana.

Pogodnosti

Pomoć za invalide
Velika posebnost projekta je i što će biti prvi u Europi koji će biti u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom. Uz uobičajenu opremu za osiguranje pristupa imat će znakove za slabovidne osobe, zvučnu signalizaciju u liftovima, reljefni tlocrt na infopultovima te trake vodilje za lakše kretanje slabovidnih.

Projektiranje
Sve osoblje i prodavači educirat će se o potrebama osoba s invaliditetom. Kako bi se osigurao što prikladnije koncept, u projektiranju su sudjelovale Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet te Udruga gluhoslijepih Dodir.