U ovo doba prošle godine već se jasno naziralo da će to biti još jedna godina solidnog rasta privatne potrošnje, pa tako i trgovine na malo. I bila je. Ukupan maloprodajni promet nominalno je porastao više od četiri posto, a najveći trgovački lanci većinom su imali i nešto brži rast. U uvjetima rasta raspoloživog dohotka te predviđanja nastavka umjerena rasta BDP-a slična su se očekivanja za maloprodaju nametala i za 2020. Činilo se da će trgovcima i u ovoj godini glavni izazovi biti problem manjka radne snage i pritisaka na daljnji rast plaća. Prva dva mjeseca su više-manje i bila na tom tragu. Onda se poput crnog labuda dogodio pandemijski šok, a s njim i neki novi prioriteti i nužnost brzih prilagodbi poslovanja, od organizacijskih do tehnoloških.

Za razliku od znatnog dijela gospodarstva, uključujući trgovačke centre i neprehrambenu trgovinu, vrata trgovaca (pretežito) hranom i mješovitom robom nisu se zatvarala. No, nove okolnosti promijenile su i optiku donedavnih glavnih briga u toj branši koja među prvih 10 kompanija po prihodu u Hrvatskoj ima tri predstavnika. Među njima, s 9,4 milijarde kuna prihoda u 2019., atribut najvećeg lanca zadržao je Konzum. Drugi je Lidl s gotovo 5,9 milijardi, a slijede ga Spar Hrvatska (4,8 mlrd.), Plodine (4,37 mlrd.) i Kaufland (3,9 mlrd.). Kako su Lidl i Kaufland dio iste, Schwarz grupe, a prihodi su im rasli brže nego Konzumu, njemačka ga je grupacija s prošlom godinom prvi put zapravo pretekla.

Uz razmjerno niske marže svojstvene maloprodaji hrane manjak radne snage je kod samih maloprodavača, ali i kod proizvođača/distributera uvelike obilježio prošlu godinu. U vrijeme vršnih (sezonskih) opterećenja proizvođači su npr. slali vozače ili komercijaliste na Jadran, a često se zapostavljala distribucija u druge dijelove Hrvatske, objašnjavaju akteri tog biznisa. Sve to prijeti smanjenju kvalitete usluge i povećava trošak radne snage, kažu, a to se prelijeva(lo) i na maloprodaju, bilo kroz defekture u isporukama robe ili kroz prelazak radne snage iz maloprodaje u partnerske distributerske tvrtke s ipak višim prosječnim dohocima.

Nove preokupacije

S druge strane, za uslužnu djelatnost svojevrsni su problem i zapošljavanja strane radne snage sezonskog karaktera, a čemu se također moralo pribjegavati. Neki su, uza sve, morali posezati i za zatvaranjem dijela trgovina ili skraćivanjem radnog vremena. Ukratko, manjak radne snage u distribucijskom lancu prehrane i njegov nepovoljan utjecaj na kvatitetu usluge krajnjim potrošačima za sudionike tog lanca nametao je racionalizacije koje bi, da se trend nastavio, dugoročno donijele manji rast i manju profitabilnost te više troškove rada, reći će Drago Munjiza, dugogodišnji konzultant u retail biznisu, a od lani i čelni čovjek lanca Lonia.

S pandemijom Covid-19 te su preokupacije zamijenile one vezane uz funkcioniranje u skladu s epidemiološkim mjerama. Na tržištu maloprodaje hrane npr. većem padu prihoda bile su izložene tvrtke s većim formatima dućana i s većim brojem sezonskih dućana, dok je dio tvrtki uspio zadržati realizaciju na razini 2019., ističe. No, cijeli je distributivni lanac pogođen manjkom realizacije uslijed pada potrošnje i ukupne gospodarske aktivnosti, kao i (očekivanim) padom zaposlenosti. Ti će problemi i više doći do izražaja u zadnjem kvartalu, a uz pritiske na profitabilnost izgledno je da će se u dogledno vrijeme posezati i za dodatnim racionalizacijama i transformacijama.

Transformacijom, ali druge vrste, obilježena je bila prošla godina za vodeći Konzum, jer je lani obavljen prijenos operativnog poslovanja Konzuma d.d. na zrcalnu kompaniju Konzum plus d.o.o. u okviru nagodbe Agrokorovih dobavljača. Rast prihoda od 4,6 posto (na 9,38 mlrd.) ostvaren je na manjem broju prodavaonica nego godinu prije, ističu u kompaniji. Dodaju kako se mimo povećanja prosječne plaće za 3,5% zaposlene stimuliralo i dodatnim benefitima, a nastavilo se i s drugim unaprjeđenjima radničkih prava. Treba napomenuti kako se Konzum ne nalazi na Bisnodeovoj ljestvici budući da izviješća o njegovu poslovanja na Fini nije bilo dostupno u vrijeme njezina kreiranja.

Već lani je Konzumova online prodaja ostvarila rast od 20%, a uz određene nadogradnje stabilan kanal online kupovine posebno je dobrodošao tijekom pandemije. U tim okolnostima još se jednom, kažu, pokazala i vrijednost kontinuiranog partnerskog odnosa s domaćim dobavljačima.

Domaće kao imperativ

“Strateška ulaganja u razvoj hrvatske poljoprivrede ostaju naš prioritet, kao i traženje dodatnih načina kojima ćemo u izazovnim vremenima kupcima i dalje biti oslonac, zaposlenicima poželjan poslodavac, a dobavljačima pouzdan poslovni partner”, navode. Poput većine konkurenata, rado podcrtavaju i društvenu odgovornost u poslovanju, posebice donatorske projekte i slične angažmane.

Trgovački lanci koji su dio međunarodnih grupacija, usto, posebno naglašavaju podršku domaćim dobavljačima kroz prodaju njihovih proizvoda na europskom tržištu zahvaljujući svojoj razgranatoj prodajnoj mreži. Lidl se tako i nedavno pohvalio kako su svojim kupcima u 14 europskih zemalja na policama ponudili više od 30 tradicionalno hrvatskih jela i pića objedinjenih pod brendom Croamore. Lani je taj trgovački lanac ostvario rast prihoda za čak 600 milijuna kuna ili 11,4 posto.

Od konkurenata iz top 10 najbliže dvoznamenkastom rastu prihoda bio je splitski Tommy koji je s 9,7 posto rasta prihoda premašio tri milijarde kuna (3,13 mlrd.). Kaufland i Spar Hrvatska 2019. su povećali prihode za više od šest posto. Dok je Spar time premašio 4,8 milijardi kuna, Kaufland je stigao nadomak četiri milijarde kuna prihoda.

U 20. godini od otvaranja prve poslovnice (2001.) nedavno je u Zagrebu otvorio jubilarnu i naglašeno zelenu 40. u okviru koje su npr. i punionice za električne automobile.

Dugogodišnja suradnja s domaćim dobavljačima ove je godine, kažu, proširena ponudom njihovih proizvoda u okviru brendova K Classic i K Favorites. Plan im je nastaviti “s odgovornim odabirom asortimana i zastupanjem održivosti i lokalne proizvodnje kroz nabavu i kontrolu kvalitete proizvodnje”, a namjeravaju i dalje širiti mrežu poslovnica.

Investicijski najambiciozniji trenutno su, čini se, u Plodinama, petom po veličini trgovačkom lancu koji je lani prihode podigao za oko 150 milijuna ili 3,4 posto, na nešto manje od 4,4 mlrd.

Kako kaže Mirjana Palada Kmetović, članica Uprave, poslovnim rezultatom 2019. su zadovoljni, a ove će godine sav financijski potencijal usmjerili u razvoj “s ciljem da postanu prvi trgovački lanac u Hrvatskoj”. Za 2020. plan je otvoriti ukupno 10 supermarketa prosječne površine 2000 četvornih metara, a očekuju poslovni rezultat na razini prošle godine. I iduće godine u planu im je sličan tempo širenja; u prosjeku će mjesečno otvarati jedan supermarket prosječne površine 2000 m2.

Jadranski lider

U dinamičnoj razvojnoj fazi je i Studenac, s više od šesto trgovina glavni maloprodajni lanac na jadranskoj obali. Nakon što ga je preuzeo poljski fond Enterprise Investors u razvoju se okrenuo i akvizicijama te je u lanjskom ožujku preuzeo Istarske supermarkete, a u studenom i zadarski Sonik.

Michal Wojciech Senczuk, predsjednik Uprave Studenca, ističe kako je uspješno implementiran i novi format trgovine te novo uređenje i dizajn kompletne mreže prodavaonica, a naglasak je stavljen i na svježe proizvode i ToGo ponudu. U društvu su se, kaže, dogodile i velike organizacijske promjene, kao i usklađivanje komercijalnog i logističkog modela, a to je zahtjevan proces. Uz ostalo, pokrenuti su programi vjernosti, projekt Kupi i Pokupi te nove usluge poput slanja paketa s prodajnog mjesta. Senczuk dodaje kako aktualna pandemija i njezin utjecaj na tržište samo dodatno nameće fokus na održivost poslovanja te kontinuirani rast uz povećanje zadovoljstva zaposlenika i kupaca. Jedan od novijih projekata na tom tragu je i #BirajIstarsko, u okviru kojeg se asortiman unaprjeđuje lokalnom promocijom autohtonih proizvoda dvadesetak proizvođača.

Istodobno, prema njegovim riječima, Studenac aktivno razmatra i kontinentalni dio Hrvatske koji, kaže, nosi dodatni potencijal za razvoj. U tom dijelu Hrvatske lani je akvizicijski aktivna bila Lonia, čija prodajna mreža obuhvaća osam sjeverozapadnih županija. Munjiza računa da će kombinacija akvizicija i organskog rasta u trgovačkom dijelu Grupe Lonia ove godine donijeti rast prometa od oko 24 posto u odnosu na lani te da će prihodima premašiti 900 milijuna kuna. U kanalu hrane Lonia je danas, kaže, jedan od najvećih partnera sa svim dostavnim digitalnim platformama koji posluju u RH (Glovo, Wolt, Pauza.hr, Bolt food) za područje Zagreba i Siska. S 305 prodajnih mjesta, veleprodajom, dvije pekare i mlinom te s 1400 zaposlenika Grupa je najveća članica Ultra grupacije (s udjelom oko 15%), a promatra li se samo tržište maloprodaje hrane, deseti je lanac u Hrvatskoj.

Novi igrač

Među top 10 maloprodajnih lanaca, koji nose više od 70 posto prometa, su i KTC (1,62 mlrd. kuna prihoda) i NTL (nepunih 1,1 mlrd.) te Metro Cash & Carry koji je malo posustao s rastom i lani su mu prihodi bili u znaku stagnacije (1,83 mlrd.).

U tom biznisu se u novije vrijeme ukupno bilježi manji priljev izravnih stranih ulaganja. Ipak, ovog ljeta na tržištu se pojavio i novi igrač. Prvu trgovinu u Hrvatskoj, i to na Jadranu (u Zadru) otvorio je Eurospin, talijanski diskonter prehrambene i robe široke potrošnje, koji uz više od tisuću trgovina u Italiji ima, primjerice, i 50-ak u Sloveniji. U Hrvatskoj najavljuje otvaranje stotinjak trgovina.

Čini se da talijanski trgovac ne brine previše o ishodu priče o novom reguliranju rada trgovina nedjeljom. Vraćanju te teme na stol ove je godine pridonijela i koronakriza (iako izbori vjerojatno i više), ali i među samim trgovcima oko toga su interesi različiti, a stajališta oprečna.