Najveći dionički projekt u ovoj godini, prodaja “najmanje 20, a najviše 23 posto” dionica kompanije HT-Hrvatske telekomunikacije, stigao je u fazu određivanja raspona ponudbene cijene. Sa sutrašnjom sjednicom Vlade, odnosno sjednicom Hanfe na kojoj se očekuje odobrenje objave Prospekta za javnu ponudu dionica znat će se okvir unutar kojega će na kraju razdoblja upisa dionica u IPO-u biti konačna cijena dionice T-HT-a. Već četiri dana nakon objave cjenovnog raspona (u ponedjelak, 17. rujna) za hrvatske građane se otvaraju upisni šalteri u više od 150 poslovnica Fine te u poslovnicama dviju banaka-agenata – u više od 110 poslovnica Erste banke te u 24 poslovnice Hrvatske poštanske banke.

Povlaštena kupnja
U njima će se primati obvezujuće ponude građana za kupnju dionica s povlasticama utvrđenim za građane Republike Hrvatske, ali i za tzv. nepovlaštenu kupnju koja se odnosi na iznose iznad 38.000 kuna. Osim samih šaltera, klijenti dviju banaka-agenata koji koriste usluge internet bankarstva moći će obaviti upis i elektronskim putem, za što je postupak već definiran. Gabariti predstojećeg projekta definirani su odlukom Vlade donesene sredinom lipnja. Vezano uz kvotu dionica predviđenu za IPO, “najmanje 20 posto” znači da će se na prodaju ponuditi najmanje 16,377.707 dionica, a “najviše 23 posto” implicira prodaju ukupno 18,834.363 dionice, pri čemu će konačna količina “ovisiti o tržišnim prilikama, odnosno iskazanom interesu za kupnju”. Premda se u široj javnosti najviše licitira razmjerima potražnje građana, za koju se mahom ocjenjuje da će uvelike premašiti onu iz IPO-a Ine, izvjesno je da će ukupna potražnja (uključujući domaće pravne osobe i strane ulagače) biti takva da će Vlada na prodaju ponuditi 20 plus 3 posto dionica. Budući da je i za dionice T-HT-a Vlada najavila usporedno uvrštenje dionica na Zagrebačku i Londonsku burzu (zbog čega je prospekt trebao i odobrenje britanske regulatorne agencije), u financijskim krugovima računa se da će spomenutih “plus tri posto” dionica Vlada namijeniti upravo inozemnim ulagačima. Obrazloženje Vlade za dvojno listanje T-HT-a nalik je onom u IPO-u Ine, a to je “želja da se izbjegne mogućnost većih oscilacija cijene dionica HT-a po uvrštenju”. Vladinom odlukom o javnoj ponudi dionica T-HT-a povlaštena je kupnja za građane regulirana pravom prvenstva i pravom na nagradnu dionicu za one koji u roku godinu dana ne prodaju dionice, odnosno ne preregistriraju ih na brokersku kuću.

Osnova za alokaciju
Tom su odlukom i nešto šire razrađeni slučajevi u kojima se (ne) gubi pravo na bonusne dionice, a za one koji će ga steći jednogodišnji se rok računa od dana upisa stjecanja dionica. Kako je u sklopu javne ponude predviđeno da domaći i inozemni institucionalni investitori svoje indikativne ponude daju do 1. listopada, tek po isteku njihovih predbilježbi očekuje se utvrđivanje konačne cijene. Dakle, konačna cijena definirat će se 2. listopada, a ona je podloga za raspodjelu (alokaciju) dionica iz javne ponude. To za agente znači dosta tehničkog posla, među ostalim i zato što institucionalni investitori ne vrše uplate prilikom iskazivanja svojih ponuda. Sve to pak znači da će konačna preknjižba vlasništva dionica u SDA uslijediti na sam dan burzovnog uvrštenja. Premda to implicira da novi dioničari tog trena još neće raspolagati dostavljenim službenim obavijestima o alociranim dionicama, za trgovanje to neće biti prepreka jer će s trenutkom početka trgovanja dionice biti na njihovu računu.

Ključni ljudi T-HT-a

Ivica Mudrinić
Predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor
Rođen je 1955. godine, a 1978. diplomirao je elektrotehniku na Sveučilištu u Torontu. Prvo zaposlenje dobio je u Odjelu razvoja proizvoda Motorola Communicationsa. Godine 1990. vratio se u Hrvatsku i uskoro postao savjetnik predsjednika Republike za komunikacije. Potkraj 1991. imenovan je pomoćnikom ministra za pomorstvo, promet i veze, a 1992. resornim ministrom. Od 1994. godine bio je predsjednik Vijeća za telekomunikacije, a od 1996. je predsjednik Uprave HRT. Od 15. listopada 1998. je generalni direktor Hrvatske pošte i telekomunikacija, a nakon odvajanja tih tvrtki, 1. siječnja 1999., imenovan je predsjednikom Uprave HT-a, danas T-Hrvatskog Telekoma.

Ivana Šoljan
Glavna izvršna direktorica za T-Com
Rođena je 1964. godine. Studirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu, te kazališnu režiju na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Profesionalnu karijeru započinje kao producentica reklamnih i glazbenih spotova, radijskih emisija i direktor produkcije televizije Z3. Početkom 1990. godine radi za američku tvrtku Mooney LeSage LTD, nakon čega se vraća radu u medijima kao direktorica za marketing i prodaju Globusa, članica Uprave OTV, direktorica strateškog planiranja i razvoja EPH te osnivač i direktor Klik Multimedia d.o.o. U srpnju 2002. imenovana je za članicu Uprave i glavnu operativnu direktoricu za on-line HT-a. Od 17. kolovoza 2005., članica je Uprave te glavna izvršna direktorica za T-Com.

Rainer Rathgeber
Glavni izvršni direktor T-Mobilea Hrvatska
Rođen je 1964. godine. Diplomirao je ekonomiju na Sveučilištu u Passauu. Radio je za ugledne konzultantske kuće A.T. Kearney i Roland Berger u Njemačkoj i Latinskoj Americi. Timu T-Mobile Internationala pridružio se prije četiri godine, radeći na području strategije, razvoja usluga i regulative. Od 2004. godine odgovoran je za razvoj tržišta T-Mobile Internationala, pokrivajući niz europskih tržišta. Na sjednici Nadzornog odbora T-Hrvatskog Telekoma, održanoj 8. rujna 2006., Rainer Rathgeber imenovan je na mjesto člana Uprave T-HT-a i glavnog direktora za pokretne komunikacije, čime ujedno postaje i predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor T-Mobilea Hrvatska.

Neće biti gužve zbog PIN-ova

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Šaltere Središnje depozitarne agencije ovih dana opsjedaju budući dioničari T-HT-a koji s tom dionicom ujedno postaju i dioničarski debitanti. Žele otvoriti račune investitora i priskrbiti si PIN-ove znatno prije samog uvrštenja dionica T-HT-a na burzu, a sve to zbog bojazni da ne nađu u situaciji da prvih nekoliko dana trgovanja budu bez mogućnosti trgovanja zbog čekanja dostave PIN-ova. Za tim, međutim, nema potrebe. U dosadašnjem tijeku tehničkih priprema to je pitanje riješeno. Iako će se i kod T-HT-a zaključenje IPO-a i vlasnička preknjižba provesti neposredno prije početka trgovanja, dioničari-debitanti neće biti zakinuti za mogućnost da već na početku burzovnog trgovanja prodaju dionice. U slučaju Ine to se nije pokazalo hendikepom jer je dionica dodatno dobila na vrijednosti, iako je teoretski moglo biti i drukčije.

Zagušenja linija

Mogući tehnički problemi na samom početku trgovanja (5. listopada) kod T-HT-a su vezani ponajprije uz uobičajeni postupak prodaje, i to u slučaju povećanog interesa investitora za prodajom dionica T-HT-a prvi dan trgovanja, zbog čega bi moglo doći do otežanog telefonskog pristupa SDA-u radi registracije dionica za prodaju s ovlaštenim društvom. “Kako bi se postupak registracije investitorima ubrzao i olakšao, te izbjegle eventualne poteškoće prilikom samog postupka registracije, SDA će investitore putem medija i na svojim web stranicama (www.sda.hr) uputiti na načine na koje se registracija može obaviti, kao i sam postupak registracije”, poručeno je i s nedavnog sastanka predstavnika Hanfe i SDA. U SDA-u stoga sigurno priželjkuju da se u većoj mjeri koristi i mogućnost registracije elektronskim umjesto telefonskim putem.