Svaki Hrvat tijekom 1989. u prosjeku je pojeo nešto više od tri kilograma čokolade, proizvedene gotovo isključivo kod ondašnjih domaćih konditora.
U 2012. lokalni konditori s prosječnom potrošnjom od samo 2,3 kilograma gurnuti su u drugi plan: prosječan Hrvat lani je paralelno konzumirao i 4,2 kilograma uvoznih čokolada. Statistički podaci prikupljeni u Kondinu, interesnoj grupaciji branše, otkrivaju ove detalje koji bi u idućem razdoblju mogli imati još veću negativnu krivulju. Zbog skupljih sirovina hrvatska konditorska industrija ima i do 30 posto više cijene u odnosu na cjenike inozemne konkurencije. Brisanje granica s ulaskom u Europsku uniju, a s njima i carina, moćnim internacionalnim igračima još šire otvara vrata ovdašnjega tržišta. Doda li se tome i sveopća besparica koja kronično pritišće domaće potrošače, nije problem zaključiti hoće li u košarici kupca završiti čokolada iz uvoza koju strani trgovački lanci prodaju po 3-3,5 kuna ili ona hrvatskih konditora čija cijena za istovjetnu gramažu iznosi šest i više kuna.
"Kraš je u posljednjem tromjesečju 2012. odradio snažno ulaganje u niže cijene, što je na kraju utjecalo i na poslovni rezultat. Isto je učinjeno i ove godine, na svim tržištima prilagodili smo se multinacionalnim i regionalnim konkurentima. Posljednjih tjedana dodatno smo snizili cijene dijela proizvoda za oko 25 posto, što će se sigurno odraziti na ulaganja, razvoj i profit, ali se moralo napraviti. To je cijena koju Kraš plaća kako bi zaštitio svoje tržišne udjele", nabraja prokuristica Kraša Marica Vidaković mjere kojima ta kompanija namjerava sačuvati svoje pozicije među domaćim kupcima. Na upit kako namjeravaju uzvratiti inozemnoj konkureniciji koja će još snažnije napuniti police trgovaca sa svojih matičnih tržišta direktor Koestlina Krešimir Pajić kaže da su izradili gotovo 100 scenarija kojima će pokušati obraniti dosadašnji status među lokalnim kupcima.
"Prilagođavamo se svaki dan i stoga ne mogu konkretno reći što će Koestlin poduzeti sljedećih mjeseci. Napravit ćemo ono što moramo napraviti", uzvraća Pajić i dodaje da već dugo prate sve poteze velikih igrača iz branše koji su prisutni na hrvatskom tržištu kako bi odredili poteze koje će povući. "Biznis nije statična kategorija, nismo državni činovnici uljuljani u sigurnost svojih pozicija, moramo reagirati svakodnevno", ističe direktor Koestlina. Zvečevu je trenutačno u fokusu završetak projekta vezanog uz redizajn i uvođenje inovacija u asortimanu, kojemu je ključna zadaća tržištu isporučiti proizvod još veće kakvoće i atraktivnijeg izgleda, neslužbeni je odgovor iz požeške kompanije uz poruku da je cjenovna politika za sada na čekanju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.konditori, a pogotovo kraš kao najveći, odavno imaju potpuno promašenu strategiju kao i većina proizvođačkih tvrtki koje okupiraju ekonomisti i pravnici – oni su na strateškoj razini odavno ukinuli funkcije proizvodnog menadžmenta i proizvodnja im se svodi na puko štancanje proizvoda na najrutinskiji mogući način.
europska konkurencija pak ima izuzetno razvijen proizvodni menadžment gdje je benchmarking, kontinualno unapređenje, identificarnje i praćenje ključnih pokazatelja performansi, napredni menadžment održavanja… gdje je to fundamentalni dio poslovnog vođenja isto kao brandiranje, menadžement kvalitete ili marketing.
kod nas su “sve snage” bačene na prodaju i marketing – a i to se vodi indolentno – dok su ostale poslovne funkcije zanemarene do primitivizma.
tako se naprosto ne može raditi u ozbilnoj konkurenciji, i kad vidite da konkurencija ima duplo nižu proizvodnu cijenu za tehnološki sličan proizvod, onda samo možete konstantirati da ste 10 godina iza njih.
najgore je što su konditori inicijalno bili napredniji od pivara, ali su ih novokomponirane uprave dugoročno bacile na koljena. sad će im biti najveća sreća ako prođu kao pivari, da ih kupi netko tko zna posao.
Ni tim najboljim mrnadzerima iz nabrojanih..Agrokora,Atlantika,Dukata…ne bi bilo nimalo lako da svoje fotelje zamjene sad sa ovima iz konditorske industrije. Lidl više manje prodaje srot ali krosu,čokolade…to im je dobro i kvalitetom i cijenom. Zato je tako teško stanje u Krasu i ostalim konditorskim firmama. Stranci prodaju čokoladu upola jeftinije!! ako pogledas cijenu oko 4kn i gramazu 100g umjesto domaćih 80g!
@osi3, upravo tako! Vec godinama tvrdim da Hrvatska nema top managera, cast iznimkama, kao sto su: Antlantic, Agrokor, Vindija, Dukat, Ericsson….
A ova izjava östlinova managementa me podsjeca na onu kinesku izreku: “ako ti je cilj nepoznat, onda je svaki put, kojim krenes, ispravan”.
eto, dovoljno je par konkretnih rečenica pa da se dobije bolja slika o stvarnom stanju u odnosu na članke koji neprestano razglabaju opća pitanja.
ovi što su “razradili 100 scenarija” očito ništa ozbiljno ne rade, inače bi razradili 2-3 realistična scenarija.
ovi pak što se “prilagođavaju iz dana u dan” dali su zornu sliku većine hrvatskog menadžmenta koja radi bez strategije i taktike, bez ikakvog planiranja, iz dana u dana i iz sata u sat.
uz političare naši menadžeri su najnesposobniji segment društva, nastao u antiekonomskim uvjetima gdje država silom sprječava prirodnu selekciju, šikanirajući sposobne a protežirajući nesposobne.
Uključite se u raspravu