Digitalna transformacija zapravo je ogromna prilika za Hrvatsku jer kroz sustavan rad u narednih 10 godina možemo biti u samom vrhu europskih država u tom području. A to nije samo pitanje mjesta na ljestvici, nego konkurentnijeg gospodarstva, kvalitetnijih radnih mjesta, a time i viših plaća.
Hrvatska to može, a ova strategija za narednih 10 godina svojevrsna je mapa s točno određenim aktivnostima kako bismo napredovali i zato je važno da se i građani kroz e-Savjetovanje uključe i daju svoje prijedloge i sugestije”, kaže Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva zaduženog za digitalnu transformaciju Hrvatske.
Digitalna tranzicija gospodarstva
Prepoznali smo potrebu da se osnaži i potakne primjena digitalnih tehnologija u svim sektorima i da se za poduzetništvo osiguraju potrebni preduvjeti za digitalizaciju poslovanja te da se aktivno razvijaju nove tehnologije, a uz pomoć njih, stvaraju nove ideje, proizvodi i usluge visoke dodane vrijednosti.
Osobitu pažnju želimo posvetiti digitalizaciji procesa u malim i srednjim poduzećima koja se bave informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, a s ciljem podizanja konkurentnosti i poticanja inovativnosti. Daljnjim razvojem javnih usluga za poduzetnike te stvaranjem pretpostavki za razvoj digitalnih centara za inovacije, transformacijom i podizanjem konkurentnosti kreativnih industrija te optimizacijom poreznog sustava i administracije želimo postići inovativnost i produktivnost naših poduzeća.
Digitalna transformacija poduzeća u Hrvatskoj pridonijet će znatnom prihvaćanju novih tehnologija kao što su računarstvo u oblaku, umjetna inteligencija, obrada velike količine podataka, proizvodnja poluvodiča i mikročipova čime bi značajno pridonijela zajedničkom cilju EU.
Digitalizacija javne uprave i pravosuđa
Daljnjom digitalizacijom javne uprave i društva stavljajući čovjeka u središte zbivanja te stvaranjem sigurnog digitalnog okruženja želimo stvoriti bolji standard života hrvatskim građanima.
Procesi digitalizacije javne uprave i pravosuđa građanima će omogućiti dostupnost brzih, jeftinih i kvalitetnih elektroničkih usluga ali i digitaliziranu javnu upravu, međusobno povezanu i efikasnu.
“Konkretno, to znači da će procesi za koje su se morale prikupljati potvrde i razni “papiri”, za što su građani obilazili šaltere i urede, moći riješiti klikom miša.
Primjerice, iste obrasce koje ste morali popunjavati za izdavanje neke isprave ili pri traženju neke usluge više nećete morati popunjavati, nego će to automatski biti riješeno u trenutku kad ste se prijavili u sustav. Time se štede sati i sati vremena naših građana, ali i administracije”, napominje Bernard Gršić. Obnovljeni sustav državne informacijske infrastrukture pridonijet će standardizaciji digitalnih usluga, racionalizaciji troškova cijelog IKT sustava javne uprave, ali i doprinos zelenoj tranziciji.
Poseban naglasak se stavlja na jačanje ljudskih kapaciteta kroz jačanje digitalnih kompetencija službenika i namještenika za potrebe digitalne transformacije u javnom sektoru i pravosuđu.
Razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža
Želimo stvoriti Hrvatsku online dostupnu svima, u svakom mjestu ili dijelu svog teritorija kroz razvoj mreža visokih performansi
Izgradnjom i razvojem mreža koje omogućuju gigabitnu povezivost do svih kućanstava u Hrvatskoj premostit će se digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja Hrvatske, a što će doprinijeti ujednačenom regionalnom razvoju.
“Suština je da gdje god u Hrvatskoj živjeli, imat ćete dostupnost brzog interneta, a time i mogućnost da svoje proizvode i usluge plasirate na tržište putem računalnih mreža, svi online sadržaji postaju dostupni radilo se o edukaciji, zabavi ili trgovini ili komunikaciji s državnom upravom i to je izravni doprinos za očuvanje stanovništva, osobito u ruralnim i graničnim područjima”, kaže Bernard Gršić.
Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta
Digitalna transformacija utječe na svaki aspekt života, na ljudsku komunikaciju, a digitalne kompetencije predstavljaju bitne vještine za obavljanje svakodnevnih zadataka.
Mnoge tvrtke i institucije – javne i privatne – očekuju da ih većina njihovih zaposlenika posjeduje jer bez čvrstog vladanja digitalnim kompetencijama ne postoji način da se potaknu inovacije i zadrži konkurentnost. Kako se ovisnost o internetu i digitalnoj tehnologiji povećava, radna snaga mora ići u korak s rastućom potražnjom za digitalnim kompetencijama.
Hrvatska je već prepoznata u EU u području razvoja digitalnih vještina svojih građana. Za daljnju i bržu provedbu digitalne transformacije prepoznate su potrebe u povećanje broja IKT stručnjaka u skladu s potrebama tržišta rada, a posebno na povećanju udjela žena među IKT stručnjacima.
Želja nam je nastaviti s poticanjem stjecanja osnovnih ali i naprednih digitalnih vještina građana uz daljnju dostupnost svih sadržaja svim građanima.
Digitalizacijom društva stavlja se naglasak i na razinu medijske pismenosti u hrvatskom društvu, koja se u digitalnom okruženju ne odnosi se samo na učenje o alatima i tehnologijama, nego je usmjerena i na to da građani svih dobnih skupina steknu kompetencije kritičkog razmišljanja potrebne za prosudbu, analizu složenih situacija i prepoznavanje razlike između mišljenja i činjenica kao i zaštite privatnosti i podataka.
Ona je jedna od ključnih kompetencija za život i rad u digitalnom svijetu, a posebice je važno kompetencijama medijske pismenosti učiti djecu i mlade.
“Za 10 godina u potpunosti će se promijeniti način kako hrvatski građani komuniciraju s javnom upravom – bez papira, bez čekanja na šalterima za papire i potvrde, klikom miša građani će rješavati sve potrebno. I dok je povezivost brzim internetom tehnički preduvjet za realizaciju, ključna je digitalna pismenost naših građana i zato ohrabruje podatak da su naši mladi u Hrvatskoj u samom vrhu digitalne pismenosti u Europskoj uniji”, navodi Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
* Sadržaj omogućio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva