Jadranski naftovod (Janaf) s najvećom je srpskom naftnom kompanijom NIS sklopio ugovor o transportu 10 milijuna tona +/- 10 posto nafte sustavom Janafa za razdoblje do kraja 2026. godine. Iz Janafa poručuju da je riječ o rekordnom ugovoru prema ugovorenom volumenu transporta nafte.

“I u novoj 2024. godini Janaf nastavlja jamčiti sigurnost opskrbe te neprekidnog i neometanog poslovanja svim našim korisnicima naftovodno-skladišnog sustava, a novi ugovor još je jedan pokazatelj činjenice da je Janaf u energetici prepoznat kao strateški partner.

Uvjereni smo kako je sklapanje ovakvog ugovora izvrstan početak još jedne iznimno uspješne poslovne godine na zadovoljstvo dioničara i svih zaposlenika Jadranskog naftovoda te jamči sigurnost i profitabilnost poslovanja u narednom razdoblju”, poručuje Uprava Janafa na čelu sa Stjepanom Adanićem.

Nervoza u Budimpešti
Ivan Brodić, stručnjak za energetiku i urednik portala Energypress.net, objašnjava da je dogovor između Janafa i NIS-a izrazito važan i za Hrvatsku i za Srbiju, i to iz nekoliko razloga. “U uvjetima agresije na Ukrajinu i nekoliko faza embarga na uvoz ruskih energenata u Europu, a zbog sprječavanja učinkovitog punjenja ruskog proračuna, Mađarska i Slovačka su, zbog strukture svoje ekonomije i energetskog miksa, koji je zbog nedostatka morskih luka i naslijeđa Varšavskog pakta ostao vezan na cjevovode iz Rusije, dobile pravo izuzeća na uvoz ruskih energenata.

Srbija ima slične izazove, ali nije u Europskoj uniji. Ona još s plinom nekako rješava problem zato što kroz Srbiju ide Tursko-balkanski tok, međutim, ima značajne probleme s dobavom nafte. Izuzeće koje je Mađarska dobila znači da ona smije koristiti ruske energente za svoje potrebe, ali ih ne može izvoziti, niti u sirovom obliku, a niti kroz derivate.

Zbog toga se Srbija okrenula podebljanju kapaciteta putem Jadranskog naftovoda, a to, po svemu sudeći, čeka i mađarske kompanije, zbog čega u Budimpešti vlada velika nervoza jer su se prilike promijenile nakon godina kada je Hrvatska iz raznih razloga bila okrenuta prema Srednjoj Europi”, ističe Brodić.

Strateška kompanija
Dodaje da je i Europska unija Jadranski naftovod proglasila strateškom tvrtkom zbog snabdijevanja Adria i regije Srednje Europe. Napominje pritom da to, doduše, ne znači da je Janaf postao “game changer”, ali je postao vrlo značajna karika u europskoj diverzifikaciji.

“Hrvatska je time i terminalom za ukapljeni plin postala jedan od važnih energetskih hubova i točka infrastrukture za trgovinu energentima. Podsjetimo na nervozu Budimpešte nakon pojave novih zakupnika na Krku, odnosno novih količina i nakon partnerstva PPD-a i British Petroleuma”, kaže Brodić.

Ugovor između Janafa i NIS-a, dodaje, od iznimne je važnosti i za srpsku energetsku kompaniju. “Naime, iako u vlasništvu Gazproma, ova kompanija ima velike probleme s nabavom nafte. Bez ovog posla možemo reći da rafinerijsko poslovanje u Srbiji ne postoji ili barem postoji značajnije reducirano”, kaže Brodić.