Iz Kraša stigla oštra reakcija na navode o ‘pogodovanju’ pojedinim dobavljačima

Autor: Poslovni.hr , 25. svibanj 2018. u 14:06
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Danas objavljene insinuacije o navodnom pogodovanju od strane izvanredne uprave pojedinim dobavljačima i navodnom pretvaranju starog duga u granični su konstrukcije u kojima nema nimalo istine. Osim toga potpuno je neistinita iznesena teza da je bilo „povlaštenih dobavljača koji su uspjeli teret mjenica prebacili na Agrokor“, stoji u reagiranju.

Reagiranje iz Kraša prenosimo u nastavku: 

Prvo je potrebno razjasniti da je ovdje riječ o mjenicama koje su izdavane kao jamstvo plaćanja za isporučenu robu i usluge, što je bila uobičajena poslovna praksa između Konzuma i njegovih brojnih dobavljača.

Drugo, granični dug je dug nastao prije otvaranja postupka izvanredne uprave s valutom plaćanja nakon 10. travnja 2017. godine. Konzum je kao dio regularne poslovne prakse izdavao mjenice kao garanciju za plaćanje po fakturama za isporučenu robu i ako te fakture imaju rok plaćanja nakon 10. travnja i nisu plaćene, one su po definiciji granični dug.

Treće, nikakav teret mjenica nije prebačen na Agrokor, već je prema službenoj odluci/stavu stručnih službi i pravnika Konzuma definirano da se mjenice koje su izdane kao jamstvo plaćanja za fakture čije je dospijeće poslije 10.4.2017. mogu vratiti izdavatelju mjenica (Konzumu), ali da vraćene mjenice moraju u prilogu imati fakture čije je dospijeće poslije 10.4.2017. I to je vrijedilo za sve dobavljače koji su imali mjenice kao jamstvo plaćanja u mjenicama s izdanim fakturama prije 10.4.2017., a dospijeće nakon 10.4.2017.

Četvrto, spomenutim mjenicama niti jedan dobavljač nije plaćen, već su mjenice izdane kao jamstvo plaćanja isporučene robe, stoga je neistinita teza da je mjenicama Todorić plaćao dobavljače kao i da su dobavljači 'natjerali' Izvanrednu upravu da mjenice uzme natrag.

I peto, potpuna je neistina da su potraživanja dobavljača tada razvrstana u granični dug – jer su ta potraživanja po definiciji zakona i prema tumačenju stručnih službi i pravnika već bila granični dug.

Marica Vidaković, članica Privremenog vjerovničkog vijeća već je u nekoliko navrata službeno i javno zatražila od Izvanredne uprave da objavi sve tablice s isplatama dobavljača kako bi se postupak učinio potpuno transparentnim te bi sve zainteresirane strane imale uvid u to koji su dobavljači koliko plaćeni. Tada to više ne bi bio predmet medijskih špekulacija niti temelj za neargumentirane konstrukcije i jalove pokušaje diskreditiranja pojedinih dionika u procesu donošenja nagodbe.

Komentari (3)
Pogledajte sve

u Krašu uvijek krašno
https://www.vecernji.hr/vijesti/kako-je-i-kada-bivsi-sef-hgk-sagradio-i-kupio-26-nekretnina-1248483

Netko tu nekog mulja i govori neistine…

Kraš – ide li preuzimanje ili odgovorne osobe Kraša pogoduju Pivcima?
Dok se prokuristica Marica Vidaković bavi Agrokorovom nagodbom i vlastitom slikom u javnosti, u zaleđu krize oko Agrokora, započinje proces navodnog preuzimanja najveće regionalne konditorske kompanije s tradicijom duljom od 100 godina
U sjeni višemjesečne sage o Agrokoru i njegovoj izvanrednoj upravi, daleko od očiju javnosti, odvija se još jedna podjednako zanimljiva priča u kojoj su akteri ponavljaju. Naime, posljednjih je mjeseci Mesna industrija braća Pivac došla nadomak zakonskog praga za preuzimanje Kraša, najvećeg regionalnog konditora. Sa posljednjim tjednom svibnja Pivci su dosegnuli vise od 24,5% vlasništva u Krašu, približivši se na manje od pola posto od zakonske granice nakon koje bi po sili zakona morali objaviti javnu ponudu za preuzimanje društva odnosno preostalih dionica Kraša u vlasništvu radnika i malih dioničara. I dok svi očekuju tešku borbu oko jedne od vodećih hrvatskih prehrambenih tvrtki, u stvarnosti, ništa se ne događa i čini se da će najveći regionalni konditor, sa više od 20% tržišnog udjela na jugoistoku Europe, “šaptom pasti”.
U svemu tome i ne bi bilo ništa sporno da se “alfa i omega” Kraša, prokuristica Marica Vidaković, za to vrijeme ne bavi Agrokorom i njegovom nagodbom. Čini se da je gospođa Vidaković mnogo više angažirana oko Agrokora, u kojem je Kraš ionako naplatio većinu svojih potraživanja, nego matičnom firmom koju je dugi niz godina, upravo ona promovirala u javnosti kao uspješan model radničkog dioničarstva u okrilju ESOP-a i menadžmenta, pritom nerijetko naglašavajući upravo majčinski odnos Kraša prema malim dioničarima i radnicima. Međutim, izgleda da se brižna majka u međuvremenu pretvorila u maćehu. Poznato je da je Kraš prije nešto više od dvije godine kupio gotovo 97 tisuća vlastitih dionica za 47 milijuna kuna od Kapitalnog fonda u državnom vlasništvu i da se to tada u javnosti ocjenjivalo kao ključan događaj koji bi mogao odnijeti prevagu u pobijedi radnika i malih dioničara okupljenih u okrilju kompanije, nad Pivcima u obrani kompanije od preuzimanja. Navodno je u sam proces i lobiranje za kupnju navedenog paketa dionica, kao savjetnik bio uključen i bivši izvanredni povjerenik u Agrokoru, Ante Ramljak, odnosno njegova savjetnička tvrtka poznata iz afere sa naknadama – Texo management d.o.o., a u kuloarima se između ostalog tada moglo čuti da je za taj potez i ostalo savjetovanje bio izdašno nagrađen od Kraševe uprave odnosno poslovodstva. No nakon uspješne kupovine paketa dionica Kraša od Kapitalnog fonda, događaji su krenuli potpuno novim smjerom. Kraš je prestao kupovati dionice u trezor, osim sporadično od radnika, u malim količinama, a prošle je godine na skupštini dioničara podržan prijedlog prema kojem je upravi društva uz suglasnost nadzornog odbora omogućeno odobravanje dokapitalizacije društva u visini od 250 milijuna kuna u novcu, stvarima ili pravima. Ono što je u tom trenutku bio kuriozitet, jest činjenica da su za tu odluku glasali i predstavnici Mesne industrije braća Pivac. Kako Kraš zapravo i nema potreba za novim kapitalom jer je kompanija dobro kapitalizirana i likvidna, čemu u prilog svjedoči činjenica da iz kratkotrajne imovine pokriva sve obveze, dakle i kratkoročne, ali dugoročne, u stručnoj javnosti se postavilo legitimno pitanje, a čemu onda insistiranje na procesu dokapitalizacije? Dakle, Kraš prema mišljenju financijskih stručnjaka ne treba novi kapital, osim ako uprava u tajnosti planira značajno širenje i povećanje proizvodnje, investicije u nove proizvodne kapacitete ili možda gradnju hrvatske inačice Disneylanda u vlastitom eko-parku u Bratini nedaleko Zagreba, što je naravno malo vjerojatno.

…dok oštar jezi i bezubrazluk imaju prednost u našem društvu naša zemlja I naša djeca nemaju perspektivu… netko bi hitno trebao zavštiti karijeru jer ili laze zaposlenica Agrokora ili pak laze dotična…

.

New Report

Close