Više od 800 znanstvenika iz 30 zemalja nije dopustilo da im nevolje s pandemijom Covida-19 ometu planove o razmjeni iskustava i dostignuća vezanih za suvremenu fuzijsku tehnologiju. Svi oni od jučer sudjeluju u najvažnijem tradicionalnom europskom bijenalnom događaju na tu temu, a ove krizne godine domaćin joj je zagrebački Institutu Ruđer Bošković (IRB) na kojem je jučer startao 31. Simpozij o fuzijskoj tehnologiji (SOFT 2020). Tijekom petodnevne konferencije održat će se više od 30 predavanja i 700 posterskih priopćenja, koje, kažu na IRB-u, nude dobar pregled istraživanja fuzije, pripremajući znanstvenike za izazove fuzijskih istraživanja u novom desetljeću.

Cilj – fuzijska elektrana

“Institut Ruđer Bošković sa svojim partnerima u Hrvatskoj očekuje pojačano sudjelovanje u fuzijskim istraživanjima u sljedećem desetljeću. Kao odgovorni partner u konzorciju projekta EUROfusion naši su znanstvenici predani uspješnoj realizaciji ITER-a ne samo kroz ciljana fuzijska istraživanja, već i kroz jačanje sudjelovanja hrvatskih tvrtki u ovom ključnom fuzijskom projektu”, poručio je prilikom lansiranja SOFT-a ravnatelj IRB-a David M. Smith, istaknuvši kako je velika čast što je Institut izabran kao domaćin ovog prestižnog fuzijskog događanja. Podsjetio je da se Hrvatska kroz partnerstvo IRB-a sa španjolskim CIEMAT-om zalaže za izgradnju DONES-a, kao važne prekretnice prema realizaciji fuzijske elektrane DEMO. “Upravo je završetak ovih ključnih fuzijskih postrojenja u sljedećem desetljeću jedan od glavnih ciljeva fuzijskih aktivnosti u Hrvatskoj. Povrh toga, jednako važno je obrazovati i osposobiti nove generacije istraživača u području fuzije odnosno “Generacija ITER” i “Generacija DEMO”. Stoga mi pričinja veliko zadovoljstvo da je konferencija SOFT 2020 privukla tako veliki broj mladih istraživača”, zaključio je Smith.

Da odgađanje konferencije SOFT 2020 nije dolazilo u obzir čak ni uslijed dramatične pandemije rekao je Tonči Tadić, predsjednik organizacijskih odbora konferencije SOFT2020 te voditelj fuzijskih istraživanja u Hrvatskoj. Razlog je, kaže, rapidan razvoja fuzijskih istraživanja i uzbudljivo desetljeća koje donosi dinamičan napredak u razvoju tehnologija.

Zamjenik glavnog direktora Uprave Europske komisije nadležne za politiku EU-a u području istraživanja i inovacija, Patrick A. Child istaknuo je kako je za razvoj fuzijskih istraživanja neophodna upravo pravovremena i kontinuirana razmjena znanstvenih rezultata i znanja.

Nužna je globalna mobilizacija

“EK je u strategiji fokus stavila na Europski zeleni plan kojim bi EU do 2050. trebala postati prvi klimatski neutralni kontinent. U takvom pristupu nuklearna fuzija ima velik potencijal kao nisko ugljična održiva energija. No, u ovom se pothvatu još suočavamo s izazovom kako energiju fuzije učiniti praktičnom i komercijalno pristupačnom. To zahtjeva globalnu mobilizaciju resursa i infrastrukture. Fuzijska istraživanja uspješan su primjer potpuno integriranog svjetskog istraživačkog pothvata. Na svjetskoj razini taj pothvat predstavlja ITER, a na razini EU to je projekt dodao EUROfusion”, rekao je Child, naglasivši važnost suradnje znanstveno-istraživačke zajednice s industrijom kako bi se zacrtani ambiciozan plan uspješno realizirao u zadanom vremenskom okviru.