Nakon tri godine razvoja kompanija Include mladog solinskog poduzetnika Ivana Mrvoša na tržište je napokon izbacila nova pametna rješenja namijenjena gradovima i općinama. Krenulo je tako postavljanje redizajnirane verzije Steora pametne klupe te dva potpuno nova proizvoda – Aerys – postaje za praćenje kvalitete zraka te Terra – spremnika otpada.
“Već dulje je dugoročni cilj bio proširiti naš prodajni portfelj Smart City rješenjima koja rješavaju neke od ključnih izazova s kojima se današnje zajednice suočavaju – upravljanje javnom imovinom, mikromobilnost, kvaliteta zraka i gospodarenje otpadom”, ističe Ivan Mrvoš, osnivač i izvršni direktor Includea.
‘Tržište je cijeli svijet’
Prošle su godine tako na tržište plasirane redizajnirane pametne klupe koje su sada opremljene značajkama mikromobilnosti te mogu prepoznati i naplatiti sve vrste e-romobila i e-bicikla.
Aerys, Includeova prva postaja za praćenje kvalitete zraka, instalirana je u ožujku, a do danas ih je postavljeno više od 20, i to u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Italiji.
“Početkom sljedeće godine očekujemo i narudžbe s drugih tržišta na kojima smo već prisutni sa Steora klupama”, kaže Mrvoš.
Ovoga mjeseca instalirano je i prvih pet Terra – spremnika otpada u koji je ugrađen sustav komprimiranja čime može primiti pet puta više otpada u odnosu na standardnu kantu jednake veličine. Usto, operateri mogu daljinski pratiti njegove razine punjena te u skladu s tim planirati rute prikupljanja. Već bi sljedeći mjesec, najavljuje Mrvoš, trebalo biti postavljeno dodatnih četiri spremnika. Usto, razvili su i softversko rješenje Solos, IoT platformu koja povezuje i olakšava upravljanje pametnim rješenjima.
Što se širenja tiče, tržište je cijeli svijet, ali fokus će im biti na europskom odnosno državama u kojima ostvaruju najbolje rezultate s klupama, a to su trenutno Italija i Njemačka.
“Pričamo o jako velikim tržištima na kojima postojeći konkurenti ostvaruje već desetke milijuna eura prihoda godišnje. Sad je pred nama velik posao da naša nova rješenja uspješno promoviramo i plasiramo na različita tržišta”, najavljuje direktor kompanije koja je od osnivanja 2015. do danas primila 3,4 milijuna eura investicija. Posljednja, ona s početka ove godine, a koja je iznosila 400 tisuća eura, pomogla je u širenju portfelja, što je bio sve samo ne jednostavan zadatak.
Potencijal malih gradova
Iz kompanije, koja 90 posto prihoda ostvaruje na stranim tržištima, objašnjavaju da su im velik izazov bile covid restrikcije te nedostatak čipova.
“Čipovi s kojima smo inicijalno dizajnirali module i proizvode postali su potpuno nedostupni i trebali smo gotovo pa iz nule redizajnirati određene komponente s drugim čipovima koji su dostupniji, a čak je i tada bilo upitno hoće li ti novi čipovi biti dugoročno dostupni na tržištu. Sve nas je to dodatno financijski opteretilo jer smo morali raditi dodatne neplanirane zalihe, a sam opskrbni lanac skoro svih materijala potrebnih za rad postao je u jednom trenutku kaotičan i nedostupan za rad”, prisjeća se situacije Mrvoš.
No, ta je situacija, srećom, iza njih.
Što se, pak, financiranja tiče Mrvoš kratko odgovara da aktivno rade na novim prilikama te da će, vjerojatno, u sljedećoj godini imati određenih novosti po tom pitanju.
A u godinama koje dolaze njihova je vizija, ističe, omogućiti implementaciju “pameti” u malim gradovima i općinama.
“Uvidjeli smo da manji gradovi i općine vrlo često ne sudjeluju u Smart City projektima zato što se integratori često fokusiraju na velike gradove kao potencijalno velike klijente. Usto, i cloud platforme kroz koje se kontroliraju proizvodi često su prilagođene velikim sredinama i zahtijevaju od manjih da imaju infrastrukturu u vidu zaposlenika ili IT opreme s kojom bi upravljali tim proizvodima. Dugoročna vizija koju imamo je da svi gradovi, bez obzira na veličinu i infrastrukturu, mogu sudjelovati u Smart City-u i da putem naše platforme mogu kontrolirati pametne proizvode, i to bez značajna ulaganja u IT infrastrukturu ili nova zapošljavanja”, najavljuje Mrvoš.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu