U prijevodu: tržište fiksne telefonije slijedom jučerašnjom odluke AZTN-a sada je podijeljeno na dvije grupacije onu HT-a (Optima i H1 te Iskon) te Vipneta (B.net, Amis i Metronet), s tim da je HT-ov tržišni udio sada uvećan za dodatna četiri posto te ukupno ima oko 83 posto tržišta u fiksnom dijelu.

Za četiri godine, pak,  na tržištu bi Optima telekemo trebala zaživjeti u u samostalnom i neovisnom obliku  i tako postati treći igrač. 

HT je dakle, jučerašnjim odlukama, zapravo dobio dodatni trogodišnji mandat da Optimu uvećanu za H1 osposobi te učini konkurentnim i zdravim trećim igračem i pri tom sebi i ostalim vjerovnicima vrati drugove.
U dodijeljenom mandatu HT za početak Optimi treba pomoć preuzeti H1 te ih  integrirati kako bi do 2020., a najkasnije do 2021. Optima bila spremna za prodaju. 

Konsolidacija na fiksnom tržištu dogodila se jer su Optima i H1 zapravo završile u  predstečajnom postupku uslijed prezaduženosti. Vjerovnici među kojima je i HT odlučili su da svoja potraživanja ostvare kroz HT-ovo upravljanje posrnulim telekomima.  

Potraživanja HT-a prema Optimi i H1 su oko 200 milijuna kuna, a  70 milijuna kuna  otpada na H1.  Radi se značajnom iznosu za HT i njegove dioničare, jer radi se o 20-tak posto dobiti. kažu u HT-u pojašnjavajući razlog zbog kojeg su i tražili  upravljanje tvrtkama. Inače, Optima je otplatila više od 170 milijuna kuna svojih dugova iz predstečajne nagodbe, a provdbom ove transakcije omogućit će povrat dodatnih 400 milijuna kuna potraživanja vezanih uz predstečaj Optime i H1. Uz HT u slučaju H1 pogođeni vjerovnici su i HPB, Hrvatska pošta, Croatia osiguranje, porezna uprava i drugi. Ukupno je oko 140 milijuna kuna iz državnog sektora bilo ugroženo u slučaju propasti H1.

Spašavanje te dvije kompanije imat će pozitivni efekt na tržište u odnosu na scenarij  propasti odnosno stečaja. Da, HT će imati najviše koristi od  tog efekta, no svi ostali neće trpjeti  negativne efekte. Ekosustav će se održati na pravi način, a korisnici će ostati neoštećeni, kažu u HT-u. 

– Zalažemo se za konsolidaciju tržišta. Istina, mogli smo pustiti obje tvrtke da odu u stečaj te da tržište samo odradi konsolidaciju, no tada bi se radilo o nezdravoj  procesu. Pri tom bismo vjerojatno preuzeli veći dio korisnika i ostvarili jednaku koncentraciju. No, Hrvatski telekom je lider naša odgovornost je bila da se brinemo o tržištu i cjelokupnom ekosustavu i to smo i učinili. Ovo je bio liderski potez –  naglašava Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik HT-a. 

Kada se radi o zaposlenima a u H1 ih ima 200-tinjak,  doznajemo,  nastojat će ih se zadržati u što većem broju, a veće  sinergije dogodit će se na području infrastrukture i telekomunikacijskih sustava. 
Što se pak tiče korisnika. za njih se ništa ne mijenja, i dalje će imati uslugu osim što će ona biti pružana pod okriljem Optime. 

Zoran Kežman, predsjednik uprave Optima telekoma

– Nakon niza uspjeha i stabilizacije vlastitog poslovanja, Optima je prepoznala mogućnost dugoročnog povećanja vrijednosti kompanije kroz pripajanje H1 Telekoma. Sada, nakon što je AZTN donio pozitivnu odluku o pripajanju, naš je prioritet provedba samog pripajanja te realizacija svih sinergijskih potencijala koji će rezultirati povećanjem poslovne efikasnosti i još uspješnijim budućim poslovanjem Optima Telekoma. U konačnici će to donijeti značajno veću vrijednost dioničarima, ali i još kvalitetnije i atraktivnije opcije za korisnike Optime i H1.

Kežman: Naš je prioritet provedba samog pripajanja

Dražen Lučić, predsjednik Vijeća Hakoma kaže kako je vjeruje da AZTN donio dobru odluku u smislu očuvanja tržišta, radnih mjesta i razine usluge. Usto vjeruje da će se ovom odlukom stvoriti preduvjeti i zdrava jezgra za nastanak trećeg telekom operatora na tržištu. No, budući je objavljena tek odluka a ne cjelokupno rješenje AZTN-a detalje ugrađenih kontrolnih mehanizama koji moraju odražavati mjere da se ne stvori monopol ili duopol za sada ne može komentirati.

Vipnet će zatražiti zaštitu od Europske komisije

Vipnet: Ova je odluka neprihvatljiva i Hrvatska se definitivno vraća u poziciju monopola u segmentu fiksne telefonije s obzirom na to da HT kontrolira više od 80 posto tržišta. Koliko je ova odluka nevjerojatna, vidljivo je prilikom usporedbe Hrvatske i EU. Ne postoji niti jedan operator u EU s takvim tržišnim udjelom. Također je vidljiv i negativan utjecaj na konkurentnost što je dokazivo već danas – tamo gdje je Vipnet prisutan s vlastitom infrastrukturom, cijene usluga za korisnike niže su nego u dijelovima Hrvatske koji imaju samo ponudu HT-a. Ova odluka također neće pomoći naporima Vlade da makne Hrvatsku s najnižih pozicija u EU prema DESI indeksu koji mjeri dostupnosti i cijenu širokopojasnog interneta za krajnje korisnike jer je štetna za investicije.
Prije odluke AZTN-a, Vipnet je poslao pismo namjere o kupnji Optima telekoma AZTN-u i najvećim vjerovnicima Optima telekoma. U AZTN-ovu objašnjenju odluke stoji da je ona donesena radi očuvanja Optima telekoma i H1 telekoma što nije slučaj budući da su oba operatora kupci veleprodajnih usluga HT-a i ovisni su o veleprodajnim cijenama koje određuje HT i koje su u siječnju povećane za više od 25 posto, a nova povećanja se očekuju u siječnju 2018. godine. Nadalje, Optima i H1 ne investiraju već iskorištavaju infrastrukturu HT-a čime je HT jedini koji ima koristi u ovakvoj situaciji. Nakon završetka upravljanja od strane HT-a, Optima i H1 će ostati prazne ljušture bez zainteresiranih kupaca i to će biti krajnji učinak ove odluke. Ova odluka također diskriminira bilo kojeg nacionalnog operatora u namjeri da kupi Optimu i H1 u korist operatora koji u trenutku kupnje 2019. neće biti prisutan na tržištu. S druge strane, HT dobiva sedmogodišnju kontrolu nad Optimom, a sad i nad H1. Sve spomenuto spada u razloge zbog kojih će Vipnet zatražiti zaštitu od Europske komisije.