Osigurati dostatnu, cjenovno pristupačnu i kvalitetnu hranu; prepoloviti upotrebu pesticida i gnojiva; povećati količinu zemljišta namijenjenog ekološkoj poljoprivredi (sa sadašnjih 10% na 25% do 2030.); promicati održiviju potrošnju hrane i zdravu prehranu; smanjiti gubitak i rasipanje hrane; povećati dobrobit životinja, povećati otpornost na krize, poput one koja nas je zadesila pojavom koronavirusa ili izbijanjem rata u Ukrajini…, ciljevi su koji bi trebali promijeniti način proizvodnje i potrošnje hrane na području Europske unije.

Naime, Europska komisija u svibnju je 2020. predstavila Strategiju “Od polja do stola” kao jednu od ključnih mjera u okviru europskog zelenog plana. Namjera je postojeći prehrambeni sustav EU-a usmjeriti prema održivom modelu i doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Primjer dobre prakse

U EU ima čak 10 milijuna poljoprivrednika, a o poljoprivredi ovisi i oko 40 milijuna radnih mjesta – iz ovih podataka jasna je snaga poljoprivrede u gospodarskom sektoru. Hrana nije tek puko zadovoljavanje osjećaja hladi, već značajan gospodarski subjekt i presudan ‘kotačić’ u kvaliteti svakodnevice i zadovoljstvu životom prosječnog građanina.

Svijest o tome što jedemo, kakva je kvaliteta namirnica, pa i sama “priča” o tradiciji, načinu proizvodnje, putu kojim dolazi do stola potrošača…, važni su i doprinose strateškim ciljevima. Može li Hrvatska pratiti te ambiciozne ciljeve, bilo je glavno pitanje uoči izglasavanja Strategije.

Svjesni svih mana, pa i porasta cijena sirovina, velikog uvoza hrane i nemogućnosti odgovarajućeg plasiranja domaćih proizvoda na tržištu, potom sveukupnog smanjenja domaće proizvodnje, a posljedično i povećanja cijena…, s vremenskim odmakom jasno je da proces nije jednostavan, ali je izvediv.

Vera Volarić/PD

Dokazuje to primjer tvrtke Belje gdje je krilatica “od polja do stola”, odnosno od oranice do finalnog proizvoda, osnova proizvodnje domaće hrane. Ova tvrtka trenutačno ima 20.000 hektara oranica, 25 farmi, vlastitu tvornicu hrane za životinje, dvije tvornice mliječnih proizvoda, kao i proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda. ABC sir, mlijeko i mliječni proizvodi Kravica kraljica te Baranjski kulen trenutačno su najprepoznatljiviji proizvodi u njihovom portfelju i u potpunosti su s “domaćim potpisom”.

“Mlijeko potrebno za proizvodnju linije ABC svježih krem sireva i mliječnih proizvoda Kravica kraljica proizvodi se na vlastitim farmama Belja i Vupika te na farmama obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su kooperanti Belja. Najveća farma mliječnih krava u Belju dio je kompleksa Mitrovac koji je uvršten u nacionalni pregled projekata održivog razvoja.

Poljoprivredni kompleks Mitrovac objedinjuje farmu mliječnih krava kapaciteta 2000 grla, bioplinsko postrojenje od 2 MW te staklenik za proizvodnju rajčice površine 4,5 hektara. Cjelokupni kompleks predstavlja uspješnu sinergiju napredne stočarske proizvodnje, obnovljivih izvora energije i proizvodnje povrća u kojoj se koristi isključivo biološka zaštita bez pesticida”, kažu iz tvrtke Belje.

ABC sir danas je zlatni standard – kad želimo reći sirni namaz, kažemo ABC. ABC sir omogućava visoku i kontinuiranu kvalitetu proizvoda još od davne 1980. godine kada je proizveden prvi ABC sir u Tvornici mliječnih proizvoda Belje u Belom Manastiru. Zbog jednostavnosti recepture, i svega tri sastojka, svježi krem sir je nazvan ABC kako bi i kroz ime predstavio svoju bit – jednostavan domaći proizvod, bez konzervansa i aditiva. Samo tri sastojka čine ABC svježi krem sir: mlijeko, vrhnje i malo morske soli.

U Belju kažu kako ABC svježi krem sir danas izvoze u 20 zemalja svijeta na tri kontinenta, a o međunarodnom uspjehu najbolje svjedoče brojne nagrade i priznanja kao što su: treće mjesto na svijetu na World Championship Cheese contestu u SAD-u, Crystal Taste Award, Best buy, Superbrands, Odabrale mame i dr.

Tradicionalni suhomesnati proizvodi prilagođavaju se potrebama današnjih potrošača/PD

Mlijeko i mliječni proizvodi prepoznati su kao namirnice važne za održanje zdravlja već tisućama godina jer sadrže proteine, ugljikohidrate, mliječnu mast, minerale, vitamine i enzime koji su nam potrebni od najranije dobi. I dok svi govore o krizi mljekarstva, jer proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj kontinuirano pada već desetak godina, Belje i njihov brend Kravica Kraljica primjer su dobre domaće prakse.

Naime, mlijeko i mliječni proizvodi rade se u osječkoj mljekari od mlijeka s vlastitih farmi, što potvrđuje oznaka 100% hrvatsko mlijeko. Više od 7000 krava daje mlijeko ekstra klase, a posebna pozornost usmjerena je i na funkcionalnost i očuvanje okoliša, pa se svježe i UHT mlijeko Kravica kraljica pakira u ambalažu napravljenu od 82% materijala biljnog porijekla (šećerne trske iz održivog uzgoja).

Iako u Belju uspijevaju pokriti iz vlastitih resursa, budućnost domaće proizvodnje mlijeka je neizvjesna. I u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi svjesni su izazova, ali tvrde kako domaća proizvodnja hrane mora biti prioritet.

Tradicija i kvaliteta

“Hrvatska mljekarska udruga uvijek ističe vrijednost domaće proizvodnje hrane, koja nam je svima draža iz znamo kojih razloga – od povjerenja u naše domaće proizvođače pa do neupitne visoke kvalitete proizvoda koje nude na tržištu. Mi već više od šezdeset godina educiramo proizvođače i prerađivače o važnosti sigurnosti i visoke kvalitete kada je riječ o proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda, a potrošačima dajemo znanstveno utemeljene podatke koji govore u prilog da pri kupovini prednost trebaju dati domaćim mliječnim proizvodima, odnosno ističemo njihovu visoku prehrambenu vrijednost, ali i pozitivan utjecaj na zdravlje. I na kraju, ne smijemo zaboraviti kako Hrvatska baštini dugu i dobru tradiciju proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda”, kaže Vera Volarić, predsjednica Hrvatske mljekarske udruge.

Kad govorimo o premium prehrambenim proizvodima, ne možemo ne spomenuti kulen, koji je na UNESCO-voj listi nematreijalne baštine. Baranjski kulen statusni se simbol Belja i jedan od prvih domaćih proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom i nositelj ZOZP oznake (zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla) u EU.

ABC sir danas je zlatni standard, a izvozi se u 20 zemalja svijeta na tri kontinenta/PD

Belje je dugi niz godina najznačajniji proizvođač Baranjskog kulena. U Belju se svaki komad kulena ručno puni i dimi na tradicionalan način uz korištenje drveta bukve. Zrenje Baranjskog kulena traje nekoliko mjeseci, čime on postiže svoj prepoznatljivi izgled i okus.

Svaki komad Baranjskog kulena proizveden je prema specifikaciji proizvoda koju je napravila udruga proizvođača Baranjskog kulena i prema toj specifikaciji Baranjski kulen može biti proizveden isključivo u Baranji i to od odabranih komada svinjskog mesa, začinjen mljevenom paprikom, bijelim lukom i paprom te napunjen u prirodno crijevo (katicu).

Miodrag Komlenić, predsjednik udruge Baranjski kulen, pojašnjava po čemu je Baranjski kulen specifičan, odnosno različit u odnosu na druge vrste kulena.

“Rekao bih da smo autentični po tradiciji proizvodnje jer je prvi kulen u Baranji proizveden početkom 20. stoljeća. Prema deklaraciji Baranjski kulen je fermentirana trajna kobasica, proizvod od usitnjenog svinjskog mesa, začinjenog crvenom mljevenom paprikom i bijelim lukom te paprom. Puni se u svinjsko slijepo crijevo ili “katicu” kako se često naziva u Baranji, koja mu daje poseban oblik. Na presjeku, Baranjski kulen ima karakteristično ujednačen izgled, što se postiže korištenjem uvijek iste granulacije usitnjavanja mesa u pripravi nadjeva.

Kad gledamo izvana Baranjski kulen je svijetlo do tamnosmeđe boje, a na presjeku varira od svijetlo do tamnocrvene boje koja potječe od mljevene paprike i usitnjenog mesa. Ima prepoznatljiv miris po dimu i blago ljut okus, zbog dodatka mljevene paprike, s karakterističnom aromom dimljenog fermentiranog mesa koju nadopunjuje bijeli luk i papar”, pojašnjava ovaj stručnjak, naglašavajući kako osnovne razlike leže u definiciji sirovine, granulaciji mesa i začinima koji se dodaju u Baranjski kulen. Za razliku od drugih kulena u Baranjski kulen se dodaje papar koji mu dodatno pojačava okus.

Miodrag Komlenić/PD

Hrvatska ima svoje adute

U posljednjih desetak godina Baranjski kulen je postao važan element promocije Baranje, jedne od najuspješnijih ruralnih destinacija u zemlji, ali i sastavni dio turističke ponude kako Baranje tako i cijele Hrvatske. Kulen je pravi primjer kako jedna autohtona namirnica može biti važan pokretač cijele jedne regije – u gospodarskom, turističkom i svakom drugom smislu.

Ljudi su generacijama uživali u širokom izboru visokokvalitetne hrane. To je naše pravo i to se nije dogodilo slučajno. Naime, nakon godina razornog rata i gladi, šezdesetih godina prošlog stoljeća (1962.) razvila se politika CAP (Common Agriculture Policy) ili na hrvatski ZPP (Zajednička poljoprivredna politika). Šest desetljeća nakon pokretanja, CAP i danas podupire otvoreno jedinstveno tržište za EU poljoprivredne prehrambene proizvode, osiguravajući pristupačne cijene, najviše svjetske sigurnosne i ekološke standarde te podržavajući rast i razvoj ruralne zajednice.

Stabilna dostupnost hrane tijekom mnogih godina omogućila je ljudima da opskrbu hranom uzmu zdravo za gotovo. Ipak, kriza uzrokovana COVID-om poljuljala je malo tu sigurnost. Strah od nestašice hrane ispraznile su police, no pandemija, ipak, nije značila da Europljanima nedostaje hrane, jer EU ima plan za izvanredne situacije kako bi osigurala opskrbu hranom i sigurnost hrane na temeljima CAP-a.

No, krize su pokazale da smo, ipak, ranjivi te u mnogočemu ovisni o uvozu prehrambenih proizvoda. EU je najveći svjetski izvoznik hrane; 184 milijarde eura izveli smo lani (u usporedbi sa 136 milijarde, koliko je vrijednost izvoza SAD-a), no EU je i treći najveći uvoznik hrane u svijetu.

A gdje je tu Hrvatska? Ne proizvodimo dovoljno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za vlastite potrebe; nedostaje nam svih kategorija mesa, mliječnih proizvoda, voća, povrća… Ipak, svijetli primjeri, poput Belja, dokaz su da itekako imamo svoje izvozne adute. Primjerice, lani – prije potpisivanja ugovora o distribuciji ABC sira na Daleki Istok, koji će brojke definitivno još vinuti u nebesa – više od 50% ukupne proizvodnje ovog krem sira plasiralo se na izvozna tržišta.

* Sadržaj omogućilo Belje