Hrvatsko superračunalo Isabella stavljeno je na raspolaganje istraživačima koji se bore protiv koronavirusa. Sveučilišni računski centar SRCE, u kojem se nalazi superračunalo Isabella, pozvalo je sve istraživače da im se jave i iskoriste njihove kapacitete.

“Srce poziva sve istraživače i znanstvenike koji sudjeluju u istraživačkom radu koji se bavi suzbijanjem pandemije COVID-19 da nas kontaktiraju ako imaju potrebu za značajnom računalnom snagom i spremištem za potrebe modeliranja, simuliranja ili obrade podataka”, piše SRCE.

Zaboravljeno znanje

U Sladorani sutra kreće proizvodnja alkohola, našli radnike i kvasac

Isabella je superračunalo sastavljeno od 3.100 procesorskih jezgri za proizvoljne zahtjevne izračune i 12 grafičkih procesora NVIDIA V100 pogodnih za algoritme iz područja umjetne inteligencije. Usto, u SRCE-u dodaju da njihov HTC Cloud pruža 600 procesorskih jezgri i 150 TB podatkovnog spremišta na kojima se na jednostavan i fleksibilan način mogu pokretati proizvoljne programske sustave i aplikacije.

“Stručnjaci Srca također mogu pružiti podršku u instalaciji i podešavanju znanstvenih aplikacija potrebnih za istraživanje”, objavilo je SRCE.

Važnost uloge državnih politika

Koliko će recesije iz 2008. i 2020. biti drugačije i zašto je to važno

Prije šest godina najavljeno je da će Isabella do 2020. postane jedno od 500 najbržih na svijetu. Tada je imala 800 jezgri i brzinu od 10 TFLOPS-a. U to vrijeme najsporiji među TOP500 svjetskih superračunala bio je njemački Wetterdienst koji je imao 7280 procesorskih jezgri i brzinu od 133 TFLOPS-a dok je najbrže bio kineski Tianhe s 3,12 milijuna jezgri i brzinom od 33,8 tisuća TFLOPS-a.

Prvi veliki korak u izgradnji jednog od 500 najbržih superračunala na svijetu baš u Hrvatskoj bio je prije dvije godine, kad je na proslavi 15. godina rada, SRCE-a najavilo da će Isabella utrostručiti svoje kapacitete, jer joj se pridružilo drugo superračunalo VELEbit. U međuvremenu je najjače hrvatsko superračunalo postala riječka Bura. Međutim, u Hrvatskoj se na nacionalnoj razini stvara novo superračunalo, koje bi kroz cloud povezivalo postojeća superračunala, a taj projekt zvan Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak trebao bi stvoriti superračunalo s 20.000 procesora i 4 petabajta memorije.