Podatak da izvozom (4,9 mil USD) pokrivamo samo 19 posto troškova (25,7 mil. USD) nastalih kod uvoza kave, čaja i začina razumljiv je i najvećim kritičarima uvoznih lobija jer, kava i većina začina još uvijek ne uspijeva na ovdašnjim prostorima unatoč klimatsko-zemljopisnim blagodatima kojima obiluje Hrvatska.

Uz taj detalj izvješće o vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za prva četiri mjeseca 2015. koje potpisuje Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK otkriva i neke zastrašujuće pojedinosti. Svakako je najcrnja ona da smo izvozom voća ostvarili tek devet posto novca potrošenog na istovjetan uvoz dok je kod povrća pokrivenost iznosila 11 posto. Na uvoz voća potrošeno je gotovo 60 milijuna dolara, a povrća 52 milijuna dok je u izvozu voća i povrća uprihodovano ukupno tek 11 milijuna dolara.

I dalje negativno

Premda za prva četiri mjeseca ove godine naspram istog razdoblja 2014. uvoz hrane bilježi pad 13,3 posto dok je izvoz u plusu jedan posto bilanca je i dalje negativna, iskazana je sa 298 milijuna dolara. Malo optimizma ipak donosi podatak da je taj negativni učinak za 133 milijuna dolara bolji od onoga iz travnja 2014. kada je minus dosegnuo 431 milijun dolara.

Kakao proizvodi izvozni su dobitnik ovog razdoblja, količine su rasle sa 3413 na 6491 tonu, financijski sa 18 na 31 milijun dolara. U Krašu ističu značajan rast izvoza u SAD, Australiju, Saudijsku Arabiju i Švedsku, u Koestlinu kažu da 80 posto prihoda ostvaruju u Poljskoj, Sloveniji i BiH. Zvečevo Tescu ove godine isporučuje novi, dodatni asortiman, a u Kanditu se hvale da im je prihod rastao 28 posto.

Rekorde obaraju žitarice i uljarice s učinkom boljim 43 posto nego lani, što baš i nije za pohvalu jer ne radi se o proizvodima dodane vrijednosti. Ribe pojedinačno ostaju izvozni lider, uz rast od dva posto za utržak 7487 tona donijele su 59,6 milijuna dolara, a žitarice za 285 tisuća tona 54 milijuna.

Pomoćnica direktorice resornog Sektora pri HGK Žaklina Jurišić podsjeća da je “vanjskotrgovinska robna razmjena vrlo osjetljiv i brz način mjerenja onoga što se događa na našem lokalnom tržištu: proizvodimo li dovoljno i konkurentno, kakva je potražnja, kakva je kupovna moć i kakve su preferencije potrošača.” Unatoč pozitivnim kretanjima pokrivenost uvoza izvozom zabrinjavajuće je niska i kod mesa (17%), te mlijeka i prerađevina (24%), iznosi Jurišić.

Ima dobrih

Od 24 kategorije izvoznog asortimana samo je njih šest zabilježilo pozitivan učinak, to su: ribe, žitarice, uljarice, mesne prerađevine, šećer i proizvodi za hranu. Pojedine kategorije svjedoče oporavak, poput mesnih prerađevina koje su ponovno u plusu, izvoz je veći gotovo tisuću tona od uvoza, a financijski bolji za 8,7 milijuna dolara.

Međutim, i kod kategorija gdje uvoz financijski značajno ‘tuče’ izvoz ima ohrabrujućih detalja. Tako je tona mlijeka i prerađevina plaćana po 847 dolara dok je ona iz izvoza 1311 dolara. Kod uvoza dominira svježe mlijeko i sir po damping cijeni dok su ‘krila’ izvozu dali fermentirani proizvodi. Bolja izvozna cijena u odnosu na uvoznu ostvarena je i u kategorijama svježeg mesa i mesnih prerađevina, kave, čaja i začina, kakao proizvoda te konzerviranog voća i povrća.