Hrvatska pošta smatra da je rabatna politika pozitivno utjecala na njezin, kako kažu, dobar poslovni rezultat. Ta državna kompanija, naime, u cijelosti opovrgava u svojem odgovoru Poslovnom dnevniku mogućnost da bi eventualni krivac za gubitak koji je inače ostvaren u prvom polugodištu ove godine u iznosu od 7,5 milijuna kuna, mogao ležati u politici snižavanja cijena, točnije popustima koje je počela uvoditi još prije dvije godine.

Štoviše, s tom je politikom i njezinim učincima, te ukupno gledajući efektima restrukturiranja kao i tržišnim udjelom Pošta zadovoljna. Uzela je još šest posto tržišta, odnosno kako nam je potvrđeno danas drži 71 posto tržišta. Pored toga, kako navode za Poslovni dnevnik, niti rezultat više nije negativan: naime, u prvih sedam mjeseci ove godine njezina dobit iznosi 4,3 milijuna kuna. 

"Možemo reći kako su dobar poslovni rezultat i financijska stabilnost velikim dijelom odraz rabatne politike. Naime, primjenom iste smanjen je pad prihoda od pisama te su isti u odnosu na 2013. manji za samo 3,7 milijuna kuna, dok su istovremeno količine povećane za 5,5 milijuna komada. Tržišni udio koji je padao godinama, i to sa 100 posto na 65 posto, danas je zahvaljujući tome porastao na 71 posto. Popusti koje daje Hrvatska pošta bitno su manja stavka nego što je ušteda od 220 milijuna kuna na troškovima zaposlenika. Bez prilagodbe komercijalne politike tržišnim osnovama nakon liberalizacije i usporednog troškovnog restrukturiranja koje je učinjeno Hrvatska pošta bi danas bila u nerješivim financijskim problemima", navodi se u odgovoru Poslovnom dnevniku.

Za sam rezultat, pak, kažu da se stoga niti ne može nazvati lošim financijskim rezultatom, posebno ne "iz perspektive kontinuiranoga pada tržišta u cijeloj Europskoj uniji i izrazito nepovoljne situacije pred liberalizaciju – Pošta je ušla sa 65 posto tržišta, svi ostali EU operatori sa 100 posto". . 

Međutim, to što je imala minus u prvih šest mjeseci ove godine od 7,5 milijuna kuna, dok je lani u istom razdoblju ostvarila 29,2 milijuna kuna dobit, i to pod utjecajem prihoda od zamjene nekretnina u Splitu (inače bi bio ostvaren gubitak od 44,5 milijuna kuna), otvara ipak i jedno logično pitanje u vezi same strukture takozvanih ostalih poslovnih prihoda HP. Drugim riječima, pitanje je jesu li oni i dalje bili značajna stavka kojom se eventualno popravljala i razina negativnoga financijskoga rezultata. No, iz te državne kompanije u svojem odgovoru ne ostavljaju prostora ni za kakve dvojbe. Iz HP tvrde da ostali poslovni prihodi "nikako ne utječu na takozvano "popravljanje“ financijskog rezultata već su odraz redovnog poslovanja". 

Za prvih šest mjeseci ove godine ostali poslovni prihodi iznosili su 38,7 mil kuna, a evo od kojih se stavki oni sastoje. Čine ih prihodi temeljem uporabe vlastitih proizvoda, roba i usluga koji su iznosili 3,3 milijuna kuna, prihodi od prodaje ostale imovine koji su iznosili 0,4 milijuna kn, prihodi od najmova i restorana u iznosu od 5,7 milijuna kn, te inventurni i drugi viškovi u iznosu od 2,2 milijuna kn. Zatim, 2 milijuna kuna je prihodovala od naknadnih odobrenja, rabata i cassa-sconta, te 1,6 milijuna kuna od naplaćenih otpisanih potraživanja. Tu su i ostali prihodi iz prošlih godina u iznosu od 3 milijuna kn, kao i prihodi od imovinsko-pravno riješenih i uknjiženih nekretnina u iznosu od 4,5 milijuna kuna kn), dok 13,2 milijuna kuna u istoj skupini iznose prihodi od otpusta rezervacija koje se odnose na rezervacije za isplaćene otpremnine radnicima koji odlaze iz tvrtke u programu zbrinjavanja tehnološkog viška. 

"Ovo znači da je prihod od otpusta rezervacija za otpremnine jednak rashodima za otpremnine isplaćen radnicima za koje je rezerviranje izvršeno. Odnosno, utjecaj na rezultat je 0. Iz svega navedenoga vidljivo je da ostali poslovni prihodi nikako ne utječu na "popravljanje" financijskog rezultata, već su odraz redovnog poslovanja", poručuju iz HP-a.

"Efekt restrukturiranja je najvidljiviji ako se usporedi prvih šest mjeseci 2014. godine s istim razdobljem 2013. Ako se od rezultata 2013. oduzmu jednokratne nenovčane stavke koje su bile posljedice zamjene nekretnina s HT-om, rezultat bi bio gubitak od 44,5 mil. kn u odnosu na 7,5 milijuna kuna u 2014.", kažu. 

I na kraju upitani kako će HP servisirati svoje dugoročne obveze koje iznose gotovo 500 milijuna kuna, te kad one dospijevaju i planira li se njihovo novo refinanciranje, Hrvatska pošta poručuje da je sve pod kontrolom.  "HP je uspješnim procesom restrukturiranja uspjela smanjiti svoje troškove u 2014. za preko 200 milijuna kuna u odnosu na 2012. te nema nikakvih problema s likvidnošću i servisiranjem svojih obveza i kreditnih zaduženja. Dugoročne obveze sastoje se od plasmana 400 milijuna kuna obveznica koje dospijevaju sredinom sljedeće godine i kredita u iznosu 165 mil kn čija otplata je već u tijeku. EBITDA odnosno cash koji će se generirati ove godine procjenjuje se na iznos od 161 milijuna kuna", kažu.

Inače, ukupni prihodi Hrvatske pošte u prvom polugodištu ove godine iznosili su 722,4 milijuna kuna, što predstavlja pad od 13,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prihodi od prodaje pritom iznose 681,1 milijun kuna i manji su za 53,5 milijuna kuna što je posljedica manjih prihoda od financijskih usluga (isplata mirovina), prihoda od prodaje robe, dopunskih i ostalih usluga te običnih i transakcijskih pisama. Ukupni rashodi u prvom polugodištu iznosili su 729,9 milijuna kuna, tj. smanjeni su za 9,2 posto. U strukturi ukupnih rashoda, poslovni rashodi iznose 707 milijuna kuna te su manji za 10,1 posto, a svi indeksi na pozicijama poslovnih rashoda, osim troškova amortizacije, bilježe smanjenje u odnosu na isto razdoblje 2013. Materijalni troškovi niži su za 12,2 milijuna i iznose 175,4 milijuna kuna, dok su troškovi osoblja niži za 11,8 posto i iznose 451 milijun kuna. Na dan 30. lipnja imala je 9.470 radnika, a na isti dan prethodne godine 10.487 radnika pri čemu je smanjenje njihova broja rezultat programa zbrinjavanja. Pored toga, trošak osoblja manji je i zbog smanjenja prava po kolektivnom ugovoru. Inače, ulaganja u navedenom obračunskom razdoblju iznosila su 25,3 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju 2013. iznosila 10,5 milijuna kuna.

Zapravo na taj se način otvara niz pitanja o tržišnim prilikama i perspektivi tog biznisa, te je zanimljivo što o svemu tome kaže konkurencija kao i svojim poslovnim rezultatima.