Posljednjih mjeseci energetika je vodeća tema društvenih, ekonomskih i političkih sfera društva. Ruska agresija na Ukrajinu otvorila je temu ovisnosti Europe o energentima koji pristižu iz Rusije, a razmišljanja o načinima postizanja energetske samodostatnosti snažno su prisutna u javnom prostoru. Uz naftu, glavni fokus je na prirodnom plinu – energentu kojeg je Europa, u skladu s Zelenim planom, prepoznala kao ključan energent u tranziciji prema dekarbonizanom gospodarstvu.

Kao što znamo, europsko gospodarstvo u značajnoj mjeri ovisi o plinu koji u velikom djelu pristiže iz Rusije pa je iznimno važno potražiti odgovor na pitanje kako se Hrvatska planira nositi s izazovima koji bi slijedili iz sveobuhvatnijih sankcija Europske unije Rusiji ili moguće obustave isporuke ruskog plina Europi.

U siječnju 2021. godine pušteni su u rad LNG terminal u Omišlju na Krku i Plinacrov spojni plinovod Zlobin – Omišalj, čime je osigurana diverzificikacija dobavnih pravaca plina i značajno osnažena energetska sigurnost Hrvatske, ali i zemalja u okruženju.

U trenucima kada Europu potresa energetska nestabilnost pitali smo u Plinacru, nacionalnom operatoru plinskog transportnog sustava, što za Hrvatsku energetsku stabilnost i sigurnost opskrbe plinom znači LNG terminal.

“Izgradnjom LNG terminala i otpremnog plinovoda Zlobin – Omišalj Hrvatska je dobila još jedan, divezificirani dobavni pravac plina. Slikovito rečeno, Hrvatska više ne ovisi samo o postojećim izvorima dobavnih pravaca plina koji dolazi preko plinovodnih sustava, već ima alternativni pravac koji svojim kapacitetima omogućava energetsku sigurnost. Važnost LNG terminala leži u tome da je on u mogućnosti zaprimiti ukapljeni plin od proizvođača iz cijelog svijeta, a preko novoizgrađenog Plinacrovog otpremnog plinovoda Zlobin – Omišalj taj plin ulazi u naš transportni sustav i putuje do dobavljača i kupaca”, rekli su nam u Plinacru.

Plinski čvor Zlobin/PD

Prilagodba plinskog sustava

Jasno je da je uz LNG terminal vezan niz drugih projekata, bez kojih taj terminal ne bi imao smisla. To se prvenstveno odnosi na plinovodnu mrežu Plinacra, koji je između ostalog odgovoran za izgradnju i sigurno upravljanje plinskim transportnim sustavom. Provjerili smo u Plinacru što je sve bilo potrebno napraviti da se osigura funkcionalnost LNG terminala i koji su planovi za daljnji razvoj plinskog transportnog sustava, a time i dodatno osnaživanje energetske stabilnosti vezane uz dobavu plina.

“Prilagodba plinskog transportnog sustava na novi, diverzificirani dobavni pravac plina – LNG terminal – podrazumijevala je izgradnju novih objekata i prilagodbu postojećih plinovoda. Krajem 2019. godine izgrađena je Kompresorska stanica Velika Ludina i rekonstruiran magistralni plinovod Rogatec – Zabok, čime je omogućen transport plina s LNG terminala prema dvosmjernim interkonekcijama s Mađarskom i Slovenijom. Izgradili smo i 18,5 kilometara dugačak spojni plinovod Zlobin – Omišalj, ključan za funkcionalnost tj. prihvat plina s LNG terminala u plinski transportni sustav Republike Hrvatske”, kažu u Plinacru.

Da bi ovakvi projekti bili mogući, Plinacro je u proteklih 20 godina izgradio gotovo 1100 km plinovoda i pratećih objekata te time postigao visoku razinu izgrađenosti i modernizacije plinskog transportnog sustava na području cijele Hrvatske. Plinacro danas upravlja modernim plinskim transportnim sustavom dužine oko 2550 km, a izgradnjom regionalnih plinovoda pokrivenost teritorija RH plinskim transportnim sustavom dosegla je razinu od 95%, čime je RH svrstana uz bok zemalja s najrazvijenijim plinskim transportnim sustavima.

S obzirom na neizvjesnost oko situacije s energentima iz Rusije, Plinacro i LNG Hrvatska prošlog mjeseca proveli su hidrauličke analize i testirali rad plinskog transportnog sustava. Ispitivanje je pokazalo da u trenutnim uvjetima postoji mogućnost povećanja kapaciteta za prihvat plina iz LNG terminala u Plinacrov plinski transportni sustav s trenutnih 300.000 m3/h na 338.000 m3/h, a da se pri tome zadrži nužna fleksibilnost potrebna za sigurno i učinkovito upravljanje transportnim sustavom. Povećanjem kapaciteta LNG terminala i ulaza u transportni sustav u Omišlju omogućeno je povećanje transporta plina iz LNG terminala s 2,6 na 2,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje, što je osigurano bez investiranja u dodatne plinovode ili postrojenja.

Razvoj i unaprjeđenje infrastrukture

U Plinacru kažu kako bi moguće daljnje povećanje kapaciteta zahtijevalo investiranje u infrastrukturu plinskog transportnog sustava, a takvim investicijama, osim sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske, omogućio bi se i transport značajnih količina plina u susjedne zemlje, čime bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu. U tu svrhu, Plinacro aktivno prati smjernice i aktivnosti Europske komisije koja izrađuje liste REPowerEU projekata, koji mogu smanjiti ovisnost EU o plinu iz Rusije, uz uvjet da su u visokoj fazi razvoja koja omogućuje brz početak izgradnje.

Europa je trenutno izložena neravnoteži i djelomičnoj neizvjesnosti u dobavi plina, čime je dodatno naglašena važnost vlastite proizvodnje plina, podzemnog skladišta plina i LNG terminala. Ove tri sastavnice Hrvatsku čine manje izloženom riziku nestašice plina u odnosu na brojne druge zemlje te građanima i gospodarstvu osiguravaju stabilnost i sigurnost dobave plina.

U Plinacru naglašavaju kako će kroz razvoj i unaprjeđenje plinske infrastrukture i u budućnosti biti posvećeni jačanju energetske neovisnosti i stabilnosti Hrvatske, kao i središnje i jugoistočne Europe, prvenstveno kroz diverzifikaciju dobavnih pravaca i ulaganja u izgradnju novih interkonekcija sa susjednim zemljama. Iz tvrtke napominju kako nastavljaju s razvojem projekata koji mogu povećati transport plina preko hrvatskog plinskog transportnog sustava i time podići razinu učinkovitost samog sustava.

* Sadržaj omogućio Plinacro