Dalekovod je ponovno pred prekretnicom. Nakon burne predstečajne nagodbe, restrukturiranja vlasništva i promjene na vrhu, odnedavno ga vodi Paško Vela, iskusni menadžer koji je vodio AD Plastik, sisačku željezaru i Ferro-Preis iz Čakovca. Najavljuje rast prihoda Dalekovoda, jačanje izvoza i povećanje vrijednosti dionica u svom mandatu.

Nakon predstečajne nagodbe Dalekovoda uslijedila su dva kruga dokapitalizacije, a vi ste četvrti predsjednik Uprave u manje od četiri godine. Kakvu ste tvrtku dočekali?
Financijski konsolidiranu tvrtku s čistim vlasništvom i jasnom strategijom tog istog vlasnika. Ne treba gledati prošlost nego budućnost. Problemi s kojima se Dalekovod suočavao u dugotrajnoj predstečajnoj nagodbi uvjetovale su odluke bivših uprava i rješenja koja se i nisu pokazala najboljima. Ponovit ću, to je iza nas i treba se okrenuti budućnosti.

Je li Dalekovod financijski konsolidiran ili tvrtku čeka još restrukturiranja?
Dalekovod je financijski restrukturirana kompanija, sa zdravom bilancom i likvidnošću. Poslujemo pozitivno. Ono što nas očekuje je operativno restrukturiranje kompanije. Moramo pojačati prodaju da bismo iz novih poslova razvijali tvrtku. S druge strane ostaje restrukturirati radne procese. To znači da ćemo sagledati sve poslovne procese sa stanovišta svrsishodnosti i efikasnosti. Dalekovod ima dosta podružnica u inozemstvu. One bez prodajne perspektive ili one koje se ne uklapaju u razvojnu strategiju bit će racionalizirane. Uskladit ćemo fiksne troškove s prodajom svakog poduzeća, a svaka profitna jedinica morat će poslovati s planiranom dobiti.

Pojačavanje efikasnosti i proučavanje svrsishodnosti obično znači otkaze…
Ne bih rekao… Proces o kojem govorimo obuhvaća unapređenje tokova komunikacija, promjene u menadžmentu kao i unutar sektora u kompaniji koje treba posložiti u skladu s ciljevima kompanije. Naš fokus nisu otkazi, niti takav način racionalizacije poslovanja. U fokusu će biti prodaja i povećanje prihoda, sukladno tome pojačat ćemo prodajni tim ljudima iznutra, ali zapošljavat ćemo znalce izvana.

Koliko je ljudi, naročito visokokvalificiranih, napustilo tvrtku tijekom krize poslovanja?
Oni koji su otišli, a nije ih puno, otišli su zbog bolje prilike i zato što su u Dalekovodu osjetili nesigurnost. Kontaktiramo s njima i pojedini inženjeri zainteresirani su za povratak. Ljudi koje poznajem iz svijeta biznisa zovu i pitaju ima li mjesta i za njih u novom Dalekovodu. Dojam o Dalekovodu se izuzetno poboljšao, ali brzo moramo pokazati i jake financijske rezultate kako bi se do kraja oporavio poslovni imidž kompanije.

Dalekovod se spasio zahvaljujući inozemnim poslovima. Možete li najaviti nove poslove?
Ima dosta važnih poslova koji su u pripremi, među njima i poslovi na norveškom tržištu. Pričekat ćemo rezultate tendera da vidimo tko je pobijedio. Očekujem dobre poslove na nekoliko tržišta, ali o detaljima ćemo govoriti tek kad pobjeda bude i službena.

U tijeku je obnova dalekovodnih mreža u Europi, a imate reference za tu vrstu posla. Od kojih tržišta očekujete najviše?
Čitavo europsko tržište je atraktivno, ali tamo gdje smo brend i imamo dobru reputaciju najlakše je dobiti poslove. Trenutačno su to Norveška i Poljska. Naročito nam je zanimljiva Velika Britanija gdje smo počeli neke poslove, a organizirat ćemo se i da osvojimo Njemačku i Francusku koje su nam vrlo zanimljive. Hrvatska je za kompaniju poput Dalekovoda premala i zato moramo jačati izvoz. Namjeravamo značajno unaprijediti prodaju Dalekovoda, time i neto dobit i vrijednost dionice.

Građevinarstvo je u padu pet godina. Što očekujete od hrvatskog tržišta u srednjem roku?
Dalekovod je kompanija od državnog interesa u sektoru energetike i to je naš fokus. Zasad ne vidimo da će biti većih ulaganja u održavanje i gradnju cesta i autocesta pa nam ne preostaje drugo nego orijentirati se na strana tržišta i na naš core business – energetiku. Fokusiramo se i na Hrvatske željeznice koje očekuje investicijski val u kojem bismo mogli sudjelovati kao izvođači.

Dalekovod je ulagao u obnovljivu energiju. Hoće li razvijati taj sektor?
U ovom zakonodavnom okruženju ne vidim da ćemo i dalje ulagati napore u to područje, ali ako se legislativa promijeni – zašto ne!

Energetika je prepoznata kao strateška industrija. Je li to još jedna mantra ili postoji potencijal za uspjeh?
Mislim da treba puno više ulagati u to područje, a uspjeh energetike će podosta ovisiti o efikasnosti i sposobnosti države da procesuira sve investicijske projekte. Investitor u hrvatskoj energetici je država, a o njoj ovisi kada će se privatne tvrtke uključiti u velike projekte koji mogu pogurati privatni sektor.

Koliko je država uključena u donošenje odluka u Dalekovodu, s obzirom na to da mu je suvlasnik kroz Fond gospodarske suradnje?
Operativno, država nema ni zakonski ni bilo kakav drugi utjecaj. Interes države kao vlasnika je da kompanija dugoročno posluje dobro i da ima neto dobit, a naš je zadatak da kroz Upravu i NO taj interes ostvarimo za vlasnika.

Što je najlakše promijeniti u sustavu ili primijeniti iz uspješnijih zemalja?
Ne postoji spasonosno rješenje. Problem je i u tome što mislimo da se problemi rješavaju jedino palijativnim rješenjima. Možda je najveći problem Hrvatske to što ne postoji vizija dugoročnog rješavanja problema, već se uvijek donose ad hoc mjere.