Kredite kojima će HEP ispuniti zadaće koji mu je Vlada dodijelila u okviru pripreme osiguravanja energenata za zimu i ublažavanja neizvjesnosti na energetskom tržištu zbog očekivanog prekida dotoka plina iz Rusije, vrijedne ukupno milijardu eura, realizirat će se kod najvećih hrvatskih banaka.

Nabavu potrebnih količina plina od procijenjenih 270 milijuna kubnih metara, koje će potom utisnuti u Okoli, HEP će financirati kroz dugoročni klupski kredit Erste&Steiermarkische bank, HBOR-a, Hrvatske poštanske, Privredne, Zagrebačke i OTP banke u iznosu od 400 milijuna eura.

Cijeli iznos glavnice pokrit će se državnim jamstvom, a povlačenje sredstava predviđeno je sukcesivno kroz šest mjeseci, dok je otplata kredita predviđena jednokratno 18 mjeseci od dana zaključenja ugovora.

Primjenjivat će se promjenjiva kamatna stopa od 6M EURIBOR s fiksnom maržom od 0,99 p.p. godišnje, s kvartalnim obračunom, te uz aranžersku naknadu od 0,10 posto.

S istim bankama HEP će zaključiti i drugi, klupski revolving kredit vrijedan 600 milijuna eura za osiguravanje energenata potrebnih za stabilnu opskrbu na području Hrvatske u narednoj sezoni grijanja.

Ročnost tog kredita je 18 mjeseci, s korištenjem i otplatom po revolving principu, uz promjenjivu kamatnu stopu od 6M EURIBOR s fiksnom maržom od 1,15 p.p. godišnje, te uz aranžersku naknadu od 0,10 posto.

Državnom garancijom ovaj kredit pokriven je do 80 posto iznosa, a osim jamstva Ministarstva financija, krediti su osigurani i zadužnicom HEP-a u korist svake banke iz kluba u iznosu glavnice kredita s kojom svaka pojedina banka sudjeluje u kreditu. Kao agenta za ugovaranje kredita HEP je, inače, odabrao PBZ.

Podzemno skladište plina Okoli je već, prema informacijama koje su dali premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva Davor Filipović, na 45% popunjenosti. Drže da će HEP uspjeti do početka sezone grijanja doseći zacrtanih 90%.

Hrvatska, kako naglašavaju, ima plan intervencija za zaštitu sigurnosti opskrbe plinom, a bit će i dodatno ažuriran s novim okolnostima i planovima na razini EU, kako bi osigurali što sigurnije i podnošljivije uvjete nabave energije i za kućanstva i za gospodarstvo.

Rade se, kaže Filipović, i crni scenariji, jer se želi osigurati što bolja pripremljenost za nadolazeće teške dane.