Obnovljivi izvori energije(OIE) i zelena tranzicija već su duže vrijeme u fokusu europskog energetskog, ali i ukupnog gospodarskog razvoja. Energetska kriza prouzročena ratom u Ukrajini te divljanje cijena energenata čitavom su procesu dali dodatno ubrzanje.

To je možda i najbolje vidljivo na eksploziji potražnje za ugradnjom sunčanih elektrana u Hrvatskoj gdje gotovo da i nema tvrtke i institucije koja ne ulazi u model vlastite proizvodnje struje, a na tom tragu je i sve više kućanstava.

Birokracija kao prepreka
Osim ograničenih kapaciteta tvrtki koje nude sunčane elektrane i njihovu instalaciju, kao najveća prepreka se postavila birokracija i rokovi za dobivanje dozvola i priključka na mrežu, a što pak nije samo posebnost Hrvatske nego i mnogih drugih EU zemalja.

Nedavno su se i iz E-ON-a istakli da mnogi njihovi projekti diljem Hrvatske stoje, iako su tehnički radovi na elektrani završeni pred šest ili čak i 12 mjeseci.

Zbog toga je Europska komisija predstavila REPowerEU strategiju o zajedničkoj akciji za pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju, kojem je cilj da Europa postane neovisna od ruskih fosilnih goriva prije 2030.

Kako pojašnjava Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, u skladu s tim je i povećanje EU cilja za OIE na 45%, dokument o prostornom planiranju novih zona za OIE projekte, kao i amandmani kojima se postojeće dvije godine u Direktivi skraćuju na jednu godinu razvoja za OIE projekte.

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je krajem svibnja pustila u javnu raspravu prijedlog Pravilnika o uvjetima kvalitete opskrbe električnom energijom, a javna će rasprava trajati do 5. lipnja.

Novost u Pravilniku je i skraćivanje rokova za dobivanje dokumentacije, po novome i za veće projekte obnovljivih izvora energije. Novost je i drugačija financijska penalizacija kvalitete opskrbe električnom energijom za sve korisnike mreže.

Kašnjenje s dokumentacijom za jednostavne projekte fotonaponskih elektrana već je poslovično, ali čini se da će još veće koristi imati nositelji većih projekata. To će značiti da će se operaterima koji uključuju takve elektrane na mrežu – u Hrvatskoj se radi od HEP ODS-u – razrezivati velike kazne za svaki dan kašnjenja.

Minimalno 250 kuna
Kako su izračunali na portalu Energetika-net, propisuje se novčana naknada za prekoračenje rješavanja zahtjeva za izdavanje elaborata (EOTRP) kod priključenja građevine u iznosu od 1 kn/kW zatražene priključne snage, minimalno 250 kuna.

Dakle, za jediničnu obiteljsku solarku od 4 kW HEP ODS bi mogao platiti 1000 kuna mjesečno ako prekorači rok. Za veće projekte kazne su 1000 kuna po MW. Do sada nije bilo penalizacije za čekanje na puštanje elektrane u trajni pogon.

U praksi izdavanje potvrde za trajni pogon, za koju je rok 15 radnih dana, traje mjesecima. Prema podacima Zgradonačelnika.hr, u 2021. godini u 12 distribucijskih područja HEP-ODS-a, od njih ukupno 21, niti jedna potvrda o promjenu statusa korisnika mreže nije bila pravovremena, a u prvom kvartalu 2022. to još vrijedi za njih osam.

Prema podacima HEP-a, lani je izdano 1800 EOTRP-ova, od čega u roku njih tek 665. Lani je bilo 13.990 priključenih korisnika, od čega 4804 pravovremeno.