Grupa Končar je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 69,2 milijuna kuna, što je 21 posto manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u ponedjeljak.
Ukupni su prihodi Grupe iznosili 2,12 milijardi kuna i veći su za 1,7 posto, a porasli su i ukupni rashodi, za tri posto, na 2,04 milijarde kuna.
Društva Grupe Končar ostvarila su u devet mjeseci konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,9 milijardi kuna, što je na razini ostvarenja istog razdoblja 2016. godine.
Na domaćem tržištu ostvareni su prihodi od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 797 milijuna kuna i manji su za 15,1 posto.
Prihodi od prodaje proizvoda i usluga na inozemnom tržištu porasli su, pak, za 13,8 posto, na 1,12 milijardi kuna. Tako udio izvoza u prihodima od prodaje proizvoda i usluga iznosi oko 59 posto.
Najveći izvoz ostvaren je u Švedsku, i to od 160,7 milijuna kuna ili 14,2 posto ukupnog izvoza. Na tržištu Njemačke ostvaren je izvoz od 138,3 milijuna kuna ili 12,3 posto ukupno ostvarenog izvoza, u Finsku je izvezeno roba i usluga u iznosu od 77,8 milijuna kuna, a u Keniju 58,4 milijuna kuna. Izvoz u Bosnu i Hercegovinu bio je 53,9 milijuna kuna, Austriju 50 milijuna kuna, Nizozemsku 34,8 milijuna kuna te Sloveniju 34,7 milijuna kuna, navode iz Končara.
U prvih devet mjeseci društva Grupe Končar ugovorila su novih poslova u iznosu od 1,63 milijarde kuna, pri čemu je 709,4 milijuna kuna ili 43 posto ugovoreno za domaće tržište, a 921,6 milijuna kuna ili 57 posto odnosi se na ugovore u izvozu.
Stanje ugovorenih poslova na dan 30. rujna ove godine iznosilo je nešto više od 3 milijarde kuna, ističu iz Končara.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.I Bago ostaje CEO unatoc svoj mizeriji rezultata. Hrvatska nema trziste korporativnog upravljanja. Svaki bezveznjak moze biti doveden da upravlja vrijednim resursima…..pa i Agrokorom (i prije travnja a i sada).
Uključite se u raspravu