S dr. sc. Stjepanom Sučićem, članom Uprave KONČAR – Digitala, razgovarali smo o razvoju naprednih digitalnih rješenja, važnosti edukacije zaposlenika i liderskoj poziciji u zelenoj tranziciji u Hrvatskoj.

KONČAR – Digital relativno je mlada tvrtka, osnovana 2021., izdvajanjem iz društva KONČAR – Inženjering. Možete li se ukratko osvrnuti na dosadašnje rezultate poslovanja i na što ste najponosniji?

Usredotočeni smo na razvoj i implementaciju naprednih digitalnih rješenja za kritičnu i urbanu infrastrukturu. Vrlo važan korak bio je razvoj suvremenog SCADA rješenja PROZA Station koje je namijenjeno kibernetički sigurnom upravljanju transformatorskim stanicama za prijenos i distribuciju električne energije te drugim sustavima kritične infrastrukture kao što su pristupni podatkovni centri. Osim što ispunjava najnovije standarde za kibernetičku sigurnost, PROZA Station podržava mogućnost primjene u privatnom računalnom oblaku. Time se postiže veća učinkovitost implementacije i održavanja SCADA rješenja te se omogućava dodatna raspoloživost i veća otpornost sustava. Osim toga, za naše klijente uspješno vodimo velike projekte digitalne transformacije u sklopu kojih uvodimo napredna rješenja za upravljanje složenim sustavima u području energetike, gradova, vode i odvodnje, prometa i mobilnosti te podatkovnih centara. Do sada smo potpisali više od 60 poslovnih ugovora ukupne vrijednosti veće od 20 milijuna eura.

Digitalna rješenja koja je razvio i implementirao KONČAR koriste se na više od tisuću lokacija u Hrvatskoj, široj regiji i cijelom svijetu. Primjena naših rješenja uključuje upravljanje hidroelektranama, vjetroelektranama i solarnim elektranama. Osim toga naša rješenja koriste se u sustavima za prijenos i distribuciju električne energije, sustavima željezničke infrastrukture i raznim drugim sustavima kritične infrastrukture kao što su na primjer crpne stanice i sustavi za pročišćavanje otpadnih voda, sustavi za obranu od poplava i suvremeni podatkovni centri. Istaknuo bih i rješenja za održive gradove razvijena na našoj softverskoj IoT platformi MARS. Ona uključuju nadzor energetske učinkovitosti i detekciju gubitaka kroz centralizirano daljinsko mjerenje potrošnje vode i energije u gradskim ustanovama i stambenim zgradama, učinkovito upravljanje javnom rasvjetom i parkingom, nadzor okoliša, kvalitete zraka i buke te druge primjene.

KONČAR – Digital ima važnu ulogu u digitalnoj transformaciji cijele Grupe KONČAR. Koja su najvažnija tehnološka rješenja ili platforme koje ste implementirali tijekom digitalne transformacije i kakva je daljnja strategija?

KONČAR – Digital primarno je usmjeren na projekte digitalne transformacije sustava kritične infrastrukture za naše klijente. U isto vrijeme aktivno sudjelujemo i u digitalnoj transformaciji i ICT konsolidaciji naše Grupe. Trenutno smo angažirani na izgradnji dva moderna podatkovna centra za KONČAR. Time stvaramo pretpostavke za ubrzanu digitalizaciju i korištenje novih tehnologija kao što su strojno učenje i umjetna inteligencija. Radovi koje vodi Digital uključuju prilagodbu postojećih prostora, izgradnju energetske infrastrukture i rashladne sustave za podatkovne centre, sustave dojave i automatskog gašenja požara te postavljanje IT ormara i implementaciju novog digitalnog rješenja za nadzor infrastrukture podatkovnog centra. Digitalno rješenje za nadzor infrastrukture podatkovnog centra zasnovano je na naprednom, kibernetički sigurnom SCADA rješenju PROZA Station.

Jesu li vaši ljudi dovoljno spremni za digitalnu transformaciju i promjene koje ona donosi? Imate li vi problema s deficitom radne snage?

Glavnu vrijednost tvrtke predstavljaju naši stručnjaci s bogatim znanjem i iskustvom u području istraživanja, razvoja i implementacije digitalnih rješenja za nadzor i upravljanje kritičnom i urbanom infrastrukturom. Kako bi mogli kvalitetno odraditi projekte digitalne transformacije, sudjelujemo u međunarodnim istraživačkim projektima te se trudimo okupiti timove koji su kombinacija mladosti, znanja i iskustva. U tu svrhu dodatno ulažemo u edukaciju naših zaposlenika, desetljećima ulažemo u suradnju s akademskom zajednicom, radimo sa studentima te po potrebi angažiramo i vanjske suradnike i poslovne partnere. Početkom ove godine dovršili smo akviziciju većinskog udjela u tvrtki Kodeks sistemske integracije d.o.o. čime smo značajno pojačali svoje mogućnosti i sposobnosti, posebno u području mrežnih i komunikacijskih tehnologija.

Globalna energetska kriza osvijestila je činjenicu da se moramo osloniti na vlastite ‘mišiće’ i smanjiti ovisnost o uvozu energenata. Kad tome dodamo i održivost kao imperativ modernog poslovanja, kako ste u KONČARU zadovoljni zelenom energetskom tranzicijom?

Mi smo prije više od deset godina, kao jedan od predvodnika zelene tranzicije, napravili važan tehnološki iskorak. Razvili smo vjetroagregat i izgradili vlastitu vjetroelektranu Pometeno brdo, s ukupnom instaliranom snagom od 20 MW. U segmentu energije sunca, KONČAR je 2020. godine izgradio tad najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj, na otoku Visu. Na istoj smo lokaciji ugraditi sustav baterijskog spremnika električne energije, s mogućnošću pohrane, razvijen i proizveden u KONČARU. Posljednjih godina, izgradnjom najvećih hrvatskih sunčanih elektrana, učvrstili smo ulogu vodeće regionalne tvrtke u području obnovljivih izvora energije.

Zelenu tranziciju teško je zamisliti transformacije pa danas svjedočimo promjeni cjelokupne elektroenergetske paradigme. Rast i disperzija obnovljivih izvora energije, uz porast korištenja klima uređaja, toplinskih pumpi i električnih vozila vodi prema sve složenijem elektroenergetskom sustavu i razvoju naprednih mikromreža. Za njihov razvoj jako su važna domenska znanja te iskustvo u razvoju i primjeni rješenja za upravljanje složenim energetskim sustavima pri čemu je KONČAR jako dobro pozicioniran. Naša digitalna rješenje već se godinama koriste u centrima proizvodnje za upravljanje hidroenergetskim sustavima te centrima za upravljanje proizvodnjom električne energije iz vjetroelektrana i solarnih elektrana. Osim toga imamo provjerena rješenja za nadzor potrošnje i energetske učinkovitosti te detekciju gubitaka za stambene zgrade i razne gradske ustanove što nas čini idealnim partnerom za projekte zelene energetske tranzicije.

Umjetna inteligencija danas je sveprisutna tema. Koliko se vi kao najmlađa tvrtka unutar Grupe KONČAR oslanjate na njezine mogućnosti? Ako možete, navedite konkretne primjere i vašoj industriji.

Umjetna inteligencija otvara nove mogućnosti za bolje upravljanje sustavima kritične infrastrukture i to posebno u domeni naprednog prediktivnog održavanja i povećanja ekonomičnosti cijelog sustava. Takva rješenja mogu se primijeniti na različite strojeve, crpke i generatore, ali i na veća energetska i industrijska postrojenja. Preduvjet za razvoj takvih rješenja je prikupljanje dovoljno značajne količine podataka o svim važnim parametrima u stvarnom vremenu. Umjetna inteligencija je dio naših sustava, konkretno platforme Proza HAT na kojoj je napravljen naš SCADA sustav Proza Station. Ona nam pomaže optimizirati razne algoritme kojima upravljamo postrojenjima, čime smanjujemo i vrijeme i resurse potrebne za funkcioniranje samih postrojenja. Također, optimizacijom procesa otvaramo mogućnosti novih poslova i prilika za razvoj koji su prije bili nedostupni. Umjetna inteligencija ima puno potencijala i u segmentu predviđanja opterećenja same energetske mreže, što KONČAR također koristi u svojim sustavima. Na taj način povećavamo produktivnost i smanjujemo troškove funkcioniranja pravovremenom prilagodbom mreže na predviđene situacije. Trenutno radimo na razvoju nove digitalne platforme koja će omogućiti prikupljanje i arhiviranje vrlo velike količine podataka sa raznih uređaja po kibernetički sigurnim industrijskim i IoT protokolima.

Što mislite u kojoj će mjeri umjetna inteligencija utjecati na vašu industriju u idućem razdoblju, a što bi vam mogli biti najveći izazovi?

Vidimo da će umjetna inteligencija imati vrlo značajnu ulogu u raznim sferama poslovanja pa tako i u digitalnim rješenjima za upravljanje i održavanje sustava kritične infrastrukture. Pri tome se ne smiju zanemariti očigledni rizici ako bi takvi sustavi samostalno odlučivali o nekim funkcijama upravljanja kritičnom infrastrukturom. Izazove možemo svrstati u nekoliko kategorija. Implementacija AI sustava može biti složena i zahtijevati visoku tehničku stručnost. Kvalitetni podaci ključni su za uspješno korištenje AI-ja, a često je izazov prikupiti i analizirati odgovarajuće podatke. Postoje i neki etički problemi, posebno u slučajevima kad se podaci koriste u svrhu praćenja korisnika ili donošenja odluka koje utječu na ljude. Nadalje tu su i sigurnosni rizici jer AI sustavi su često podložni zloupotrebama i napadima, stoga je važno osigurati njihovu sigurnost. Na kraju treba spomenuti i ljudski faktor jer zaposlenici moraju biti obučeni za korištenje AI-ja, što može zahtijevati dodatna ulaganja. Iz svega navedenog razvidno je kako je najbolje rješenje kombinirati prednosti ljudske i umjetne inteligencije.

* Sadržaj omogućio KONČAR – Digital