Kako ublažiti negativan utjecaj krize u regionalnim gospodarstvima? Kako će izgledati regionalno natjecanje ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te kako se regija jugoistočne Europe može bolje pozicionirati iz perspektive investitora? Neka su od pitanja na koja će pokušati odgovoriti sudionici međunarodne konferencija o prehrambenoj industriji "3rd FMCG&Retail Arena 2012" koja se 16. i 17. listopada održava u hotelu Metropol Palace u Beogradu u organizaciji Infoarena Grupe i EBRD-a te pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika. Tijekom konferencije poslovni lideri iz država regije razgovarat će o stanju u poljoprivredi i utjecaju tog sektora na ekonomiju Hrvatske, Srbije, regije i EU, kao i o optimalnim rješenjima za izlazak iz krize i inicijativama za ublažavanje njezina negativnog utjecaja na regionalno gospodarstvo. A uoči konferencije Tomislav Gavazzi, generalni direktor Infoarena Grupe pokušao je ocijeniti trenutno stanje u industriji te objasniti zašto je važna snažnija suradnja regionalnih igrača.

Koliko je suradnja među kompanijama u regiji nužna da bi se one bolje predstavile na tržištima poput Sjeverne Afrike, Kazahstana, Azerbajdžana, Gruzije, Crnog mora, ali i EU?

Suradnja u regiji nužna je za razvoj poslovanja prema trećim tržištima jer više kompanija može ponuditi kvaliteniju i povoljniju paletu proizvoda i usluga. Isto tako je bitna i kod lobiranja na trećim tržištima jer nekada neke države imaju bolje odnose sa drugim državama pa se lakše ulazi na druga tržišta. Osim toga regionalnom suradnjom kompanija može se efikasnije poslovati.

Mislite li da je ta suradnja do sada bila uspješna?

Suradnja je dosad bila sporadična. Tek se zadnjih par godina tržište budi po tom pitanju. Postoje i povijesne veze i ljudi koji se poznaju niz godina na svim tržištima, koji su već surađivali. Kriza na tržištima primorala je kompanije da razmišljaju o efikasnijim poslovnim modelima i sve više o kooperaciji, a manje o konkurenciji među njima.

Što mislite da su najveće kočnice dobre suradnje među tvrtkama u regiji?

Kao najveći problem vidim nepoznavanje tržišta i ljudi na tim tržištima te općenito nedovoljnu informiranost. Uz to, smanjenje investicija uslijed krize uzrokuje slabiju povezanost tržišta što je i poticaj da se organiziraju regionalna druženja poput konferencija koje u značajnoj mjeri mogu ukloniti ili bitno smanjiti barijere između tržišta. Na takvim susretima otvaraju se prilike kako bi stručnjaci i investitori razgovarali i realizirali poslove i kako bi se novim poslovima i investicijama razvijala tržišta i društva u cjelini. Prepreke su sigurno i u području carina, poreza, različitih ustupaka investitorima, netrasparenosti.

Možemo li uskoro očekivati snažniji rast FMCG industrije? 

Možemo očekivati razvoj prehrabemnog sektora jer su potrebe za hranom u globalnim okvirima sve veće. No taj rast je realan samo ako se industrija konsolidira i postane efikasnija. Hrvatska, Srbija i Mađarska mogu postati žitnicom Europe, ali i šire. Bitnu ulogu u razvoju cijelog sektora imaju države.

Kako možemo povećati investicije u prehrambenu industriju? 

Investicije u  prehrambeni sektor možemo povećati samo okrupnjavanjem zemljišta i kvalitetnim poticajima za investitore. Ima dosta prostora da se preokrene trend te da države regije počnu sve više hrane izvoziti, a sve manje uvoziti.

S obzirom na ulazak u EU, trebaju li domaće tvrtke strahovati zbog konkurencije i nižih cijena?

I da i ne. Kvalitetne tvrtke već su se pripremile na te izazove, a nespremne se moraju uvijek bojati. Naravno sada kada ulazimo u EU izlazimo iz Cefte, ali istodobno hrvatske tvrtke sve više otvaraju pogone u Srbiji, jer je Srbija i dalje u Cefti, ima povašteni carinski status s Rusijom, povoljnije uvjete za investicije, to je realnost.

Kako će ulazak Hrvatske u EU utjecati na suradnju sa zemljama u regiji koje nisu njezine članice?

Ulazak Hrvatske u EU i u tom kontekstu vidim pozitivno. Druge države doživljavat će Hrvatsku kao uzor i moći će puno učiti iz hrvatskog iskustva što će otvarati potencijale za razvoj poslovanja. Također, u Hrvatskoj će biti sve više stranih kompanija koje će iz hrvatske pokrivati svoje poslovanje u regiji.

Razmjena

Kolika je važnost razmjene kvalitetne radne snage i razmjene iskustava unutar regije? Što se može učiniti po tom pitanju?

Taj segment je jako bitan jer cijela regija ima vrhunske stručnjake. Primjerice, danas velike kompanije poput Agrokora, Atlantica i Podravke svoje menadžere traže u regiji pa i šire. Regija postaje prirodno tržište za pronalazak kvalitetnih kadrova koji poznaju specifičnosti svoga tržišta.