Predstavnici HŽ Putničkog prijevoza i Končar – Električnih vozila potpisali su u utorak ugovor o kupoprodaji 21 elektromotornog vlaka za gradsko-prigradski i regionalni prijevoz, vrijedan 844,7 milijuna kuna (bez PDV-a), od čega 85 posto novca dolazi iz Kohezijskog fonda EU.

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić i predsjednik Uprave Končar – Električnih vozila Josip Ninić.

Novi vlakovi financiraju se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u sklopu projekta Obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza novim elektromotornim vlakovima, kojim ta tvrtka nastavlja modernizirati vozni park s 11 elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski i 10 elektromotornih vlakova za regionalni prijevoz.

Ukupna vrijednost ugovora je 844,7 milijuna kuna (bez PDV-a), od čega se 85 posto financira iz Kohezijskog EU fonda, a preostalih 15 posto iz državnog proračuna.

Premijer Andrej Plenković rekao je da je projekt važan zbog razvoja modernoga željezničkog prijevoza u Hrvatskoj.

Jedan od prioriteta Vlade je nastavak rada na što kvalitetnijem prometnom povezivanju Hrvatske, kazao je premijer, dodajući kako je Vlada proteklih godina puno ulagala u prometnu infrastrukturu, autoceste, ceste, mostove, luke i zračne luke te da je sada na redu željeznica.

“Naš plan je u sljedećem desetljeću investirati oko tri milijarde eura u željezničku infrastrukturu, odnosno u njezinu modernizaciju”, istaknuo je premijer.

Pritom je izrijekom spomenuo nekoliko projekata – dovršetak nizinske pruge Rijeka – Zagreb, cijelu trasa koridora X. od Zagreba preko Vinkovaca do Tovarnika, a kroz sljedeće tri godine očekuje se i završetak velikih projekata poput modernizacije pruge Zaprešić – Zabok, rekonstrukcija i modernizacija pruge Dugo Selo – Križevci, rekonstrukcija drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, nadogradnja pruge Vinkovci – Vukovar te rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na pravcu Hrvatski Leskovac. Na tim dionicama bit će ukupno 165 kilometara novih pruga.

Plenković je istaknuo i kako će u sljedeće četiri godine polovica voznog parka HŽ Putničkog prijevoza biti novi elektromotorni vlakovi prilagođeni suvremenim potrebama.

Ministar mora, pometa i infrastrukture Oleg Butković naglašava da su novi elektromotorni vlakovi domaći proizvod, što znači da se potiče domaća proizvodnja, ali i izvoz.

U sljedeće četiri godine starost željezničkog voznog parka, koja je sada 40-ak godina, bitno će se smanjiti, kaže Butković.

Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić rekao je da će novi vlakovi pružati puni komfor putnicima i unaprijediti uslugu te tvrtke, dok je predsjednik Uprave Končar – Električnih vozila Josip Ninić istaknuo da je ta tvrtka dobila posao na međunarodnom javnom natječaju, što znači da je prepoznata njihova kvaliteta.

Rok isporuke prvoga elektromotornog vlaka za gradsko-prigradski prijevoz je 24 mjeseca po potpisivanju ugovora, nakon čega će biti isporučeno još 10 tih vlakova, a potom će uslijediti isporuka 10 vlakova za regionalni prijevoz. Krajnji rok isporuke svih vlakova je prosinac 2023. godine.

Novi elektromotorni vlakovi bit će niskopodne kompozicije, a postizat će brzinu od 160 kilometara na sat.

Novi će vlakovi osigurati veći kapacitet, putnicima pružiti veću udobnost i pouzdaniji prijevoz.

Vlakovi u gradsko-prigradskom prijevozu imat će kapacitet od 130 sjedećih i 385 stajaćih mjesta, a u regionalnom 209 sjedećih i 222 stajaćih mjesta.

Putnicima će biti omogućen besplatan pristup internetu (WiFi), a vlakovi će biti opremljeni rampama za ulazak i izlazak osoba u invalidskim kolicima, prostorom za bicikle, dok će kompletan putnički prostor biti pod videonadzorom.

Odgovarajući na novinarski upit o mogućim rješenjima za Croatia Airlines, ministar Butković je podsjetio da su sve aktivnosti oko pronalaženja strateškog partnera obustavljene zbog korone. Stvari su stale, moramo pomoći tvrtki dok ne prođe ovo sve i dok ne krene pronalazak strateškog partnera, rekao je.

Vlada je, naime, na prošlotjednoj sjednici Croatia Airlinesu odobrila državnu potporu od 88,5 milijuna kuna za naknadu štete uzrokovane pandemijom bolesti covid-19.