Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
18.08.2015., Sveta Nedelja, Kerestinec - Dvorac Erdody u Kerestincu spomenik je kulture 1. kategorije. Ovaj renesansno barokni kastel sagradila je grofovska obitelj Erdody, koja je bila vlasnik Okickoga vlastelinstva. Radovi su poceli 1565. godine, znatno je prosiren i utvrdjen 1575. i kasnije, a nakon sto su osmanske cete poharale ovaj kraj, grofovi Erdody napustili su utvrdu na Okicu i naselili se u Kerestincu. Dvorac Erdody u Kerestincu jednokatna je renesansno barokna gradjevina pravokutnoga tlocrta, s dvije cilindricne kule na kutovima. S dvorisne su strane otvoreni arkadni hodnici, na koje se ulazi trokrakim kamenim stubistem. Najveca steta na dvorcu se dogodila 1880. godine kada je cijeli zagrebacki kraj pogodio jedan od najjacih potresa u novijoj povijesti ovoga kraja. Dvorac je postao najpoznatiji u vrijeme ustaskog rezima. U njemu su ustaske vlasti 1941. smjestile casnicku skolu u kojoj su se skolovali samo nabolji casnici. Dvorac je postao koncetracijski logor 18. svibnja 1941. Poznati komunisti poput Ognjena Price, Otokara Kersovanija i Augusta Cesareca svojim su djelovanjem razbijesnili vlasti te su uhiceni i zatoceni u dvorcu gdje su bili maltretirani. U noci sa 13. na 14. srpnja zatvorenici su izvrsili proboj iz dvorca prema obliznjoj sumi. Za njima su odmah krenuli vojnici, te je vecina zatvorenika ubijena, a presivjeli su osudjeni na smrtnu kaznu strijeljanjem. Kasnije je dvorac sluzio kao vojarna JNA, a nakon Domovinskog rata i hrvatske vojske. Nakon odlaska vojske dvorac je prepusten zaboravu i provalnicima koji su uzeli sve vrijedno sto je ostalo. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
PXL_180815_11388954
18.08.2015., Sveta Nedelja, Kerestinec - Dvorac Erdody u Kerestincu spomenik je kulture 1. kategorije. Ovaj renesansno barokni kastel sagradila je grofovska obitelj Erdody, koja je bila vlasnik Okickoga vlastelinstva. Radovi su poceli 1565. godine, znatno je prosiren i utvrdjen 1575. i kasnije, a nakon sto su osmanske cete poharale ovaj kraj, grofovi Erdody napustili su utvrdu na Okicu i naselili se u Kerestincu. Dvorac Erdody u Kerestincu jednokatna je renesansno barokna gradjevina pravokutnoga tlocrta, s dvije cilindricne kule na kutovima. S dvorisne su strane otvoreni arkadni hodnici, na koje se ulazi trokrakim kamenim stubistem. Najveca steta na dvorcu se dogodila 1880. godine kada je cijeli zagrebacki kraj pogodio jedan od najjacih potresa u novijoj povijesti ovoga kraja. Dvorac je postao najpoznatiji u vrijeme ustaskog rezima. U njemu su ustaske vlasti 1941. smjestile casnicku skolu u kojoj su se skolovali samo nabolji casnici. Dvorac je postao koncetracijski logor 18. svibnja 1941. Poznati komunisti poput Ognjena Price, Otokara Kersovanija i Augusta Cesareca svojim su djelovanjem razbijesnili vlasti te su uhiceni i zatoceni u dvorcu gdje su bili maltretirani. U noci sa 13. na 14. srpnja zatvorenici su izvrsili proboj iz dvorca prema obliznjoj sumi. Za njima su odmah krenuli vojnici, te je vecina zatvorenika ubijena, a presivjeli su osudjeni na smrtnu kaznu strijeljanjem. Kasnije je dvorac sluzio kao vojarna JNA, a nakon Domovinskog rata i hrvatske vojske. Nakon odlaska vojske dvorac je prepusten zaboravu i provalnicima koji su uzeli sve vrijedno sto je ostalo. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
PXL_180815_11388960
18.08.2015., Sveta Nedelja, Kerestinec - Dvorac Erdody u Kerestincu spomenik je kulture 1. kategorije. Ovaj renesansno barokni kastel sagradila je grofovska obitelj Erdody, koja je bila vlasnik Okickoga vlastelinstva. Radovi su poceli 1565. godine, znatno je prosiren i utvrdjen 1575. i kasnije, a nakon sto su osmanske cete poharale ovaj kraj, grofovi Erdody napustili su utvrdu na Okicu i naselili se u Kerestincu. Dvorac Erdody u Kerestincu jednokatna je renesansno barokna gradjevina pravokutnoga tlocrta, s dvije cilindricne kule na kutovima. S dvorisne su strane otvoreni arkadni hodnici, na koje se ulazi trokrakim kamenim stubistem. Najveca steta na dvorcu se dogodila 1880. godine kada je cijeli zagrebacki kraj pogodio jedan od najjacih potresa u novijoj povijesti ovoga kraja. Dvorac je postao najpoznatiji u vrijeme ustaskog rezima. U njemu su ustaske vlasti 1941. smjestile casnicku skolu u kojoj su se skolovali samo nabolji casnici. Dvorac je postao koncetracijski logor 18. svibnja 1941. Poznati komunisti poput Ognjena Price, Otokara Kersovanija i Augusta Cesareca svojim su djelovanjem razbijesnili vlasti te su uhiceni i zatoceni u dvorcu gdje su bili maltretirani. U noci sa 13. na 14. srpnja zatvorenici su izvrsili proboj iz dvorca prema obliznjoj sumi. Za njima su odmah krenuli vojnici, te je vecina zatvorenika ubijena, a presivjeli su osudjeni na smrtnu kaznu strijeljanjem. Kasnije je dvorac sluzio kao vojarna JNA, a nakon Domovinskog rata i hrvatske vojske. Nakon odlaska vojske dvorac je prepusten zaboravu i provalnicima koji su uzeli sve vrijedno sto je ostalo. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
PXL_180815_11388961
18.08.2015., Sveta Nedelja, Kerestinec - Dvorac Erdody u Kerestincu spomenik je kulture 1. kategorije. Ovaj renesansno barokni kastel sagradila je grofovska obitelj Erdody, koja je bila vlasnik Okickoga vlastelinstva. Radovi su poceli 1565. godine, znatno je prosiren i utvrdjen 1575. i kasnije, a nakon sto su osmanske cete poharale ovaj kraj, grofovi Erdody napustili su utvrdu na Okicu i naselili se u Kerestincu. Dvorac Erdody u Kerestincu jednokatna je renesansno barokna gradjevina pravokutnoga tlocrta, s dvije cilindricne kule na kutovima. S dvorisne su strane otvoreni arkadni hodnici, na koje se ulazi trokrakim kamenim stubistem. Najveca steta na dvorcu se dogodila 1880. godine kada je cijeli zagrebacki kraj pogodio jedan od najjacih potresa u novijoj povijesti ovoga kraja. Dvorac je postao najpoznatiji u vrijeme ustaskog rezima. U njemu su ustaske vlasti 1941. smjestile casnicku skolu u kojoj su se skolovali samo nabolji casnici. Dvorac je postao koncetracijski logor 18. svibnja 1941. Poznati komunisti poput Ognjena Price, Otokara Kersovanija i Augusta Cesareca svojim su djelovanjem razbijesnili vlasti te su uhiceni i zatoceni u dvorcu gdje su bili maltretirani. U noci sa 13. na 14. srpnja zatvorenici su izvrsili proboj iz dvorca prema obliznjoj sumi. Za njima su odmah krenuli vojnici, te je vecina zatvorenika ubijena, a presivjeli su osudjeni na smrtnu kaznu strijeljanjem. Kasnije je dvorac sluzio kao vojarna JNA, a nakon Domovinskog rata i hrvatske vojske. Nakon odlaska vojske dvorac je prepusten zaboravu i provalnicima koji su uzeli sve vrijedno sto je ostalo. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
PXL_180815_11388962
