Posljednje tri godine DOK-ING je izbacio tri velika i inovativna programa. Prilikom naše posjete pogonima tvrtke na Žitnjaku Gordan Pešić, član Uprave za prodaju, marketing, razvoj poslovanja, podršku korisnicima i ljudske resurse pobliže nam ih je predstavio:

“Jedan od njih je narrow-reef mining, gdje kompletno pokrivamo rudarenje u rudnicima s niskim svodom, prije svega u rudnicima platine, i nalazimo se u finalnoj fazi probne proizvodnje. Od 2025. očekujemo potpunu komercijalizaciju tog programa. Ciljna tržišta dominantno su Južna Afrika, Kanada, Sjedinjene Države, Čile, Peru i Australija. Što se tiče drugih programa koje otvaramo, Hystrix je protuterorističko vozilo koje smo izbacili u travnju i koji će igrati važnu ulogu u borbi protiv terorizma u budućnosti, jer takve mogućnosti koje Hystrix nudi ne postoje nigdje. To smo radili zajedno s Udrugom svih specijalnih policijskih postrojbi u Europi i s njima smo razrađivali tehničke specifikacije i određivali sposobnosti vozila. To se pokazalo kao iznimno dobro, te očekujemo ozbiljniju prodaju od početka 2023. Treće područje koje otvaramo je na bazi besposadnog vozila Komodo. Radi se o specifičnom modularnom vozilu nove generacije koje ima niski toplinski odraz, nečujno je i ima hibridni pogon. Prva inačica koju smo napravili je radiološko-kemijske i biološke ugroze, dakle za zaštitu kritične infrastrukture, a u planu imamo još četiri inačice, koje adresiraju vojnu inženjeriju, logistiku, i obavještajno-izviđačke aktivnosti te potencijalno za borbenu potporu. Tako da u budućnost gledamo s vojnim programima, ali isto tako i u komercijalnim i rudarskim. Zato smo otvorili dvije poslovne divizije unutar DOK-ING-a: jedna je sigurnost i obrana, a druga je rudarstvo. To su dva programa u kojima ćemo se u budućnosti graditi kao tvrtka, barem u razdoblju od sljedećih petnaest godina.

Planira li se otvaranje novih pogona, osim onoga u Južnoj Africi?

Imamo stratešku suradnju s A3TEH u Ukrajini, novootvoreni pogon u Južnoj Africi, u Slunju tvrtku VJ-EKO. Na svim tim mjestima imamo po 40-50 zaposlenih, tako da to ozbiljno razvijamo, a u Zagrebu do kraja 2023. godine planiramo imati 240 zaposlenih. Ozbiljno se razvijamo i oformljujemo partnerstva, a tvrtke oformljujemo tamo gdje je potrebna potpora programima. Imamo tvrtku u Južnoj Africi, tvrtku u SAD-u, Saudijskoj Arabiji, a u Ukrajini otvaramo predstavništvo. U Ukrajini govorimo ne samo o proizvodnji, već i o sudjelovanju u razvoju, jer Ukrajina ima oko 3,5 milijuna registriranih inženjera koji su svakako hvale vrijedna radna snaga, posebice u području sigurnosti i obrane. To je postala militarizirana zemlja i svi ti inženjeri aktivno sudjeluju u obrani zemlje te u razvoju aplikacija za obranu i sigurnost, a to je područje koje nam je posebno zanimljivo. Isto tako, možemo testirati naše proizvode tamo, najavljuje Pešić koji je inače trenutačno i potpredsjednik Klastera vojne industrije u kojem se također intenzivno radi na inovacijskim programima. Klaster je povukao oko 90 milijuna eura iz ESIF-a (Europskih strukturnih i investicijskih fondova) za programe iz područja sigurnosti i obrane.

“Uspjeli smo zagovarati aktivno strategiju pametne specijalizacije, tako da sigurnost i obrana postanu jedna od horizontalnih tema, omogućili smo tvrtkama da se prijave za projekte, mobiliziramo ih i obavještavamo o svim mogućim aspektima glede suradnje ili financniranja. Klaster trenutačno broji oko 70 članica i mobiliziramo ih da se prijavljuju na inovativne projekte, a isto tako funkcioniramo kao grupa koja zagovara aktivnosti pri Europskoj obrambenoj agenciji i pri DG ECHO i Europskom obrambenom fondu, dakle svim važnim institucijama u Brusselsu, ali i na nacionalnoj razini. Govorimo o Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske, Strategiji pametne specijalizacije, razvoju sposobnosti u MUP-a i Ravnateljstvu civilne zaštite RH, sve je to nekakav skup institucionalnih aktivnosti koji se može staviti na raspolaganje domaćoj industriji.

Pešić ističe i da Hrvatska gospodarska komora i Klaster funkcioniraju na način da se pokušavaju međusobno podupirati. Trenutačno je, ističe, to malo nezgodno, jer je HGK prešla na model tržišnog poslovanja, “tako da se onaj intenzitet potpore smanjio, pa je Klaster na neki način isplivao”.

“Vjerujem da će vremenom postajati sve komplementarnije, sve dok se HGK ne nađe u tom obliku u kojem se trebala naći. Vlada nas podržava, potpisan je sporazum između Klastera i MORH-a s ciljem da se omoguće konakti, čak je Klaster postao kontaktna točka za Europski obrambeni fond, tako da bi se mogla raditi aktivna distribucija informacija koje dolaze iz DG-a za Obrambenu industriju i svemir (DG DEFIS) prema članstvu, tako da znaju na vrijeme koji se project pipeline stvara i glede samih projekata”.