Aktualna zbivanja u europskoj solarnoj industriji dolaze kao potvrda procjena o ranjivosti proizvođača, a koje je u svom lanjskom izvješću iznijela Međunarodna agencija za energiju (IEA). Dakle,naglašavajući važnost održavanja geografske raznolikosti u globalnom lancu opskrbe fotonaponom, sve kako bi se spriječila njegova krhkost zbog bankrota i nedostatnih ulaganja, IEA JE navela da će do 2025. svijet gotovo u potpunosti ovisiti o Kini u proizvodnji solarnih panela.

Na temelju proizvodnih kapaciteta u izgradnji, kineski udio u globalnoj proizvodnji polisilicija, ingota i pločica će, navode, brzo dosegnuti gotovo 95%. Kineski Xinjiang još sredinom prošle godine je činio 40 posto globalne proizvodnje polisilicija. U solarnim fotonaponskim globalnim opskrbnim lancima ova razina koncentracije podrazumijeva, prema izvješću IEA značajnu ranjivost, a solarna PV industrija nije iznimka i oko 30% globalnih tvrtki koje se bave proizvodnjom solarnih modula već lani je bilo izloženo umjerenom ili viskom riziku od bankrota.

Otežana prodaja

To se već počinje zrcaliti u aktualnim kretanjima: cijene modula pale su na rekordno nisku razinu od manje od 0,15 EUR/W za jeftine proizvode, sada čak i ispod razine prije Covida, pa to europskim proizvodnim tvrtkama izuzetno otežava prodaju njihovih proizvoda. No veliki udarac opskrbi fotonaponom u EU predstavlja i vijest iz kolovoza da je Norwegian Crystals, jedan od dugotrajnih proizvođača ingota na kontinentu, podnio zahtjev za stečaj.

“Nažalost, važnost proizvodnje ingota monokristalnog silicija i Glomfjorda kao proizvodne lokacije za norvešku industriju i europske ambicije za obnovljivu energiju prepoznata je prekasno”, rekao je odbor Norwegian Crystalsa u priopćenju za javnost

Norveški stečajni sustav nema za cilj restrukturiranje insolventne tvrtke ili grupe, ali u ocjenama se ističe mogućnost da će kao feniks ustati iz pepela (tvrtka je tražila dugoročni vlasnički kapital za financiranje planiranog proširenja s godišnjeg proizvodnog kapaciteta od 500 MW na 4 GW na duže vrijeme) ili će NorSun, norveška tvrtka za solarnu energiju koja proizvodi i prodaje ingote i pločice monokristalnog silicija visokih performansi za globalnu solarnu energiju, moći preuzeti opremu, know-how i zaposlenike.

Bankrot proizvođača Norwegian Crystals loša je vijest za obnovu opskrbnog lanca solarne industrije u Europi. Također europske tvrtke za proizvodnju solarnih modula, bez trenutačne akcije, suočit će se s daljnjim najavama nesolventnosti, procjenjuje SolarPower Europe, krovna europska organizacija koja okuplja tvrtke iz cijelog dobavnog lanca solarne energije.

Apel europskim čelnicima

Stoga su ovih dana uputili apel europskim institucijama želeći ukazati na problem u solarnom sektoru koji je nastao posljednjih mjeseci naglim smanjenjem cijena solarnih modula u Europi. Od početka godine cijene fotonaponskih modula pale su za više od 25% na manje od 0,15 EUR/W te su sada niže i od cijena u razdoblju prije pandemije, znatno otežavajući europskim proizvodnim tvrtkama prodaju svojih proizvoda. Time ih se dovodi u rizik od stečaja jer će znatne zalihe morati devalvirati, obavijestio je SolarPower Europe, pa u upozorenju Europskoj komisiji iznose da će se, ako trenutačna reakcija izostane, europske tvrtke za proizvodnju solarne energije suočiti s daljnjim najavama nesolventnosti

Kako navodi izvršna direktorica SolarPower Europe Walburga Hemetsberger, iako su padovi cijena obično dobrodošle vijesti, ako se ne kontroliraju, oni imaju ozbiljne posljedice i kratkoročno, to već predstavlja stvarne izazove za domaću konkurentnost i ponovno rođenje solarne proizvodnje u EU-u.

“Hitno pozivamo čelnike EU da spase europske strateške tehnološke opskrbne lance”, kaže Hemetsberger.

U hrvatskim kompanijama potvrđuju da se s rekordno niskim cijenama ne može konkurirati te tako primjerice u Solvisu ističu da se nadaju skoroj reakciji Europske komisije s ciljem zaštite europskih proizvođača.

Nedavno smanjenje cijena solarnih PV modula može se objasniti “savršenom olujom” u globalnom solarnom PV sektoru. Kombinacija jakih globalnih signala potražnje tijekom pandemije (učinak biča izazvan potražnjom) dovela je do novih, velikih ulaganja u solarne opskrbne lance, uz žestoku konkurenciju kineskih dobavljača. To je rezultiralo velikim viškom kapaciteta u cijelom lancu, što je dovelo do brzog pada cijene silicija za module, a ovo je pogoršano blagim, privremenim, usporavanjem europskog solarnog tržišta, na kojem su čini se ulogu imali i veletrgovci i programeri koji naručuju velike količine fotonaponske opreme.

Traže se brza rješenja

Europska solarna industrija upozorava i na bankrote zbog kineskog uvoza te predlaže brza rješenja za izazov, uključujući tako i EU Solar Manufacturing Bank, ‘dražbe otpornosti’ prema Net Zero Industry Act i ubrzanje tržišnog prihvaćanja solarne PV neovisne sheme osiguranja održivosti – Solar Stewardship Initiative.

Uspostava banke za proizvodnju solarne energije na razini EU-a slična je Banci vodika u sklopu Modernizacijskog fonda. Sustavom dvostrane konkurentne dražbe Banka će okupiti najjeftinije, a može se postaviti u nekoliko tjedana i tako bi dala prijeko potreban kratkoročni financijski poticaj u ponovnoj izgradnji solarnih opskrbnih lanaca u Europi. Predlažu i hitnu akviziciju zaliha modula europskih proizvođača, inače mjeru koju smatraju neophodnom u neposrednoj budućnosti kao jedini učinkovit način za rješavanje problema prijeteće amortizacije zaliha i osiguravanje opstanka za mnoge europske proizvodne tvrtke u ovom sektoru. Na kraju niza izlistanih prijedloga industrija pledira za povećanje potražnje za solarnom Europi, što se kratkoročno može provesti na regulatornom planu kroz ubrzanje obnovljivih izvora energije, pri čemu bi se čelnici EU-a, kako se u pismu navodi ,također trebali “pozabaviti inflatornim učincima koji trenutačno odgađaju solarne projekte”. Tu se kao primjer navodi suradnja s Europskom središnjom bankom (ECB).

U konačnici, jedini strukturni način za rješavanje prekapacitiranosti ponude je poticanje potražnje, pa tako navode to je “pobjeda za sve igrače u solarnoj industriji, kao i za europske gospodarske, sigurnosne i klimatske ciljeve”.